Bh. maslinova ulja su jako cijenjena i osvajaju brojna priznanja u regiji i šire

Bh. maslinova ulja su jako cijenjena i osvajaju brojna priznanja u regiji i šire

Hercegovina danas ima oko 350 ha maslinika sa oko 90 000 stabala maslina, od čega je 70 000 u rodu, te pet prerađivačkih pogona – uljara, a bh. maslinova ulja su jako cijenjena i osvajaju brojna priznanja u regiji ali i šire, rečeno je Feni iz Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar.

Uljare su smještene u Stocu, Mostaru, Čapljini i dvije u Ljubuškom, gdje se trenutno nalazi i najveći maslinik.

”U Hercegovini je više od 200 maslinara koji se bave maslinarstvom na površinama većim od 0,3 ha pa sve do na desetke hektara, a trenutno najveći maslinik se nalazi u Ljubuškom, s površinom od 50 ha. Pored navedenih postoje i maslinari hobisti koji u okućnicama imaju par stabala maslina i često su u praksi svoje ulje prerađivali u uljari Stolac kako bi dobili izričito ulje od svojih plodova”, navode iz Zavoda.

Domaća proizvodnja zadovoljava trenutne potrebe stanovništva, a ovisno o godini zastupljen je i izvoz, koji nekada iznosi i par hiljada litara. Potrošnja po osobi u Bosni i Hercegovini do danas je iznosila 0,24 litra, ali osjeća se osjetni rast potrošnje što, kako kažu iz Zavoda, i jeste cilj promoviranja ovog proizvoda. Ističu kako su maslinova ulja iz Bosne i Hercegovine jako cijenjena u regiji što pokazuju i brojna priznanja koja naši maslinari osvajaju u Republici Hrvatskoj, ali i šire, kao što je natjecanje na svjetskoj razini poput ‘The NYIOOC World Olive Oil Competition’ u New Yorku gdje osvajaju zlatne medalje.

Kada je u pitanju uvoz maslinovog ulja, on se najviše zasniva na uvozu iz vodećih zemlja u maslinarstvu, a to su prvenstveno Španija, Italija, Grčka i Turska.

Zbog novonastale covid-19 situacije manifestacija “Dani berbe maslina 2021” neće biti održana po predviđenom planu i dosadašnjoj praksi organizacije koja je uključivala ocjenjivački dio te radionicu s predavanjem o savremenim trendovima u maslinarstvu i dodjelu plaketa za nagrađene. Ove godine će u praksi biti provedeno sve osim radionice, a datum dodjele plaketa će biti naknadno objavljen. ”Cilj manifestacije je povećati svijest maslinara sukladno svjetskim trendovima, što do sada, po pokazateljima kvalitete ulja, ukazuje da su maslinari iz Hercegovine na zavidnom nivou”, naveli su iz Zavoda.

Kako su naglasili, Hercegovina ima svoj specifikum što se nalazi u rubnim područjima uzgojnog areala maslina i kao takva svoje maslinarstvo zasniva na slivu rijeke Neretve s pritocima Trebižet i Trebišnjica. ”Hercegovina kao regija u dogledno vrijeme radit će na zaštiti geografske oznake kao kolektivnog marketinškog alata koji se može koristiti i za zaštitu i za promociju proizvoda od maslina, kao i za način poboljšanja pružanja javnih dobara, poput prehrambenog nasljeđa, krajolika, tradicionalnog znanja i generalno ruralne ekonomije. Kako god, Hercegovina kao regija već je uvrštena u svojevrsni zbornik maslinarstva “FLOS OLEI”, koji je zastupljen u 50 zemalja svijeta te se prevodi na engleski i kineski jezik”, poručili su iz Federalnog agromediteranskog zavoda. 

Previous Zmajice odradile trening u Skoplju
Next Vodopadi Bosne i Hercegovine (Video)

You might also like

Ekonomija/Biznis

U Srednjobosanskom kantonu povećan broj zaposlenih za 8,37 posto (VIDEO)

Kantonalna služba za zapošljavanje Srednjobosanskog kantona pokriva 12 općina, koje se tradicionalno bave proizvodnjom tekstila, te obradom drveta i stakla. Nova tekstilna industrija djeluje u nekadašnjem industrijskom gigantu Borac Travnik,

Ekonomija/Biznis

Investicija firme Alibeg d.o.o. – Uskoro airsoft i paintball park na Igmanu

  Olimpjska planina Igman uskoro će postati bogatija novim sadržajima koji će privući posjetioce. Riječ je o projektu izgradnje sportskog centra u kojem će se nalaziti autentic park za airsoft

Ekonomija/Biznis

Pelet, ogromni i neiskorišteni potencijal Bosne i Hercegovine

Ostaci u drvnoj industriji su odličan izvor za proizvodnju peleta koji bolje grije i jeftiniji je od mnogih drugih energenata. Često se zna reći kako je „drvna industrija perjanica bosanskohercegovačke