Dokumentarni film “Lica iz Bosne”: Golgote u logorima na području Srbije i Crne Gore

Premijera dokumentarnog filma “Lica iz Bosne” o logorima u Srbiji i Crnoj Gori u periodu od 1992.-1995. u koje su deportivani i zatvarani građani Bosne i Hercegovine bit će upriličena 27. jula u Žepi, u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na pad “zaštićene zone UN-a” Žepa.

Autor prvog dokumentarnog filma o logorima u Srbiji i Crnoj Gori je Avdo Huseinović, a realiziran je u produkciji TV Podrinja.

Tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima u periodu 1992-1995. više hiljada građana Bosne i Hercegovine, pretežno Bošnjaka, bili su zatvoreni u logorima na području Srbije i Crne Gore.

U zvaničnim srbijanskim dokumentima vođeni su kao “lica iz Bosne”.

“Dokumentarni film ‘Lica iz Bosne’ je prvi dokumentarni film o logorima na području Srbije i Crne Gore tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, a u koje su deportovani i zatvarani građani Bosne i Hercegovine. Obrađujemo više logora, od Sremske Mitrovice, Batajnice, Padinske Skele, Šljivovice, Mitrova Polja. U Crnoj Gori logor Morinj i nekoliko policijskih stanica iz kojih su vršene deportacije građana Bosne i Hercegovine u maju 1992. godine”, izjavio je za Anadolu Avdo Huseinović.

Na filmu su radili nešto više od dvije godine.

“Značajan dio je sniman na samom terenu, na samim lokalitetima. U filmu, prvenstveno, svjedoče bivši logoraši, ali i analitičari, istraživači…Premijera će biti u Žepi 27. jula. Simbolika tog datuma je u tome da je to dan kada je došlo do izdaje i druge ‘zaštićene enklave UN-a’. Najveći broj ljudi u srbijanskim logorima su bili ljudi s područja Žepe, nakon pada. U logorima Šljivovica i Mitrovo Polje više od 800 njih je prošlo tu golgotu. Zanimljivo je da Srbija decenijama izbjegava bilo kakvo suočavanje sa logorima na svojoj teritoriji i do danas niko nije odgovarao. Sa Crnom Gorom je malo drugačija situacija. Crna Gora je u nekom segmentu priznala grešku svog političkog vrha i isplatila je porodicama određene odštete, ali i u tom slučaju pravda nije zadovoljena jer imamo samo jedan slučaj da je jedan stražar iz logora Morinj osuđen na četiri godine zatvora”, istakao je Huseinović.

Dokumentarni film ekskluzivno donosi priče bivših logoraša, a na osnovu relevantne dokumentacije prikazuje, kako su građani Bosne i Hercegovine u logore bili deportovani i zatvarani pod direktnom kontrolom državnog vrha Srbije i Crne Gore.

“Kroz ove logore je prošlo sigurno više hiljada osoba. Od 1992. godine ljudi iz Bosanskog Šamca, Posavine i Semberije masovno su vođeni u Sremsku Mitrovicu, na aerodrom Batajnicu, pa kasnije u Niš. U logorima su bile sve metode mučenja, seksulanog zlostavljanja muškaraca, pokrštavanja, mijenjanja njihovog imena”, pojasnio je Huseinović.

Smatra da je ova tema apsolutno “pod paučinom” ako pogledamo druge događaje i godišnjice koje se obilježavaju u Bosni i Hercegovini.

“Nadam se da će ovaj film otvoriti tu priču i da će biti razlog da se više pažnje posveti samom istraživanju ali i obilježavanju golgote kroz koju su prošli logoraši na području Srbije i Crne Gore”, dodao je Huseinović.

Vahidin Mulamustafić, vlasnik i direktor televizije “Podrinje”, rekao je se ovim filmom otklanja sumnja, ako je kod nekoga i postojala, da je u Bosni i Hercegovini bio građanski rat.

“U Bosni i Hercegovini nije bio građanski rat, bila je čista agresija. A ovaj film upravo govori o tome. Ne vjerujem da će film kod naših komšija naići na neke pozitivne kritike. Ja znam da je nama potrebna istina, koliko bila gorka za neke druge. Mislim da je film značajan za kompletan balkanski prostor”, rekao je Mulamustafić.

Direktor JU Fond Memorijala Kantona Sarajevo Ahmed Kulanić rekao je da su oni, kao institucija, prepoznali važnost svega onoga što Avdo Huseinović radi.

“Fond Memorijala je odlučio da podrži i uvrsti taj projekat u sklopu manifestacije ‘Odbrana Bosne i Hercegovine’. Kako god je priča o herojskoj borbi i otporu Armije RBiH je značajna, oslikava je samo jedan segment, također involviranost komšija u agresiju na RBiH oslikava se kroz priču o logorima koji su se nalazili na području Srbije i Crne Gore”, dodao je Kulanić.

Logori u Srbiji bili su obuhvaćeni u optužnicama Slobodanu Miloševiću, Vojislavu Šešelju, Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu.

Premijera filma “Lica iz Bosne“ će biti upriličena 27. jula u 20.30 sati u Žepi, u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na pad “zaštićene zone UN-a” Žepa.