Fascinantna otkrića na nekropoli Kopošići kraj Ilijaša: Izranjaju stećci bosanske vlastele!

Fascinantna otkrića na nekropoli Kopošići kraj Ilijaša: Izranjaju stećci bosanske vlastele!

Nekropola Kopošići, jedan sat udaljena od ilijaškog Starog grada Dubrovnika, ovih dana je središte naučnih istraživanja koja će, ukazuju na to i prvi rezultati, u dobroj mjeri promijeniti neka dosadašnja saznanja o srednjovjekovnoj prošlosti Bosne!

Stručna ekipa na čelu sa dr. Adnanom Busuladžićem i prof. Edinom Bujakom, zajedno sa pet studenata sa Arheološkog studija Filozofskog fakulteta, potpomognuti radnicima Civilne zaštite i brojnim ljubiteljima baštine, tzv. logističarima, oslobađa tamošnje stećke od zemlje u kojoj se većina njih vijekovima nalazi jednim svojim dijelom.

Dva su kneževska

U prvi plan je, prema onome što se dosad vidjelo, došao stećak za koji se vjeruje da pripada ženi po imenu Vukava, supruzi velikog bosanskog kneza Batića.

– Svi ovi stećci su doista reprezentativni, i po svome ukupnom izgledu i po ornamentima. Uklanjanjem zemlje uočen je novi ukrasni detalj koji nije bio vidljiv zbog utonuća, ističe prof. Bujak, poznat po istraživanjima srednjovjekovnih stećaka u BiH.

Za dva stećka na nekropoli Kopošić, do koje se iz Ilijaša dolazi za desetak minuta nedavno obnovljenim putem, prof. Bujak tvrdi da pripadaju kneževima i za to ima vrlo jake argumente. Potpuno su identični nekima koje je istraživao, a koji su takođe stećci bosanskih kneževa.

“Fascinantna slika se pred nama pojavila: stećci u punom sjaju”, oduševljen je prof. Bujak, koji očekuje da će narednih dana njihovo istraživanje tek dovesti do, za nauku, ali i za sve sladokusce povijesti i baštine, vrlo zanimljivih saznanja.

Jedan od tih sladokusaca je i Perica Mijatović, zaslužan što je Državna komisija za očuvanje nacionalnih spomenika ispravila svoju grešku kada je, proglasivši 2003. godine nekropolu nacionalnim spomenikom, stavila na tablu pogrešan broj stećaka. Mijatović kaže da se sada, na Vukavinom stećku, vide tri para spirala i to na zadnjoj strani.

– Dakle, nisu dva, kako je prikazivao i Đoka Mazalić i drugi naučnici i kako smo svi mislili. Jer, taj je detalj bio sakriven, ističe Mijatović.

DNK analiza

Nakon što stećke poredaju na posebno mjesto slijedi pronalazak grobnih struktura, uzimanje DNK i drugih uzoraka, kako bi se potvrdile rodbinske veze, za koje se  vjeruje da postoje među onima koji su tu sahranjeni.

No, saznajemo, istraživanje najsavremenijim genetičkim metodama pokazat će i mnogo toga drugog, pa i to, recimo, kako su se ljudi u to vrijeme hranili.

Smatra se da jedan od tih stećaka pripada velikom knezu bosanskom Batiću, koji je u vrijeme Tvrtka II bio na visokoj poziciji na dvoru, nešto kao današnji premijer, potom njegovoj supruzi Vukavi i djetetu im, kao i Batićevom ocu, koji je, takođe, bio jedan od najistaknutijih velikaša tadašnje srednjovjekovne Bosne.

Ništa nije definitivno, nema granica ničemu, nema nestanka niti svijet počinje od nas, kako se često čini nekima.

Izvor: oslobodjenje.ba

Previous Kompanija Brajlović otvorila bosansku pekaru somuna u Beču
Next Kako je JNA masovno iseljavala Srbe iz Sarajeva

You might also like

TURIZAM

Srednjovjekovni bosanski gradić Počitelj oživljavaju posjetioci iz raznih dijelova svijeta

  Srednjovjekovni gradić Počitelj u dolini Neretve koji plijeni pažnju brojnih prolaznika magistralnim putem od Mostara prema Metkoviću s lijepim sunčanim vremenom je postao turistička atrakcija gostiju iz raznih dijelova

OTPOR BOSNE

Muzej devet heroja oživljava sjećanja na hrabre sinove Bosne i pobjedničku ARBiH (Foto)

Prije nešto više od dvije godine Fonda memorijala KS otvorio  je Muzej devet heroja u Memorijalnom centru Kovači u Sarajevu. Muzej je s porodicama i drugim zvaničnicima otvorio federalni ministar, rah.

BAŠTINA

Ostaci džamije u Neumu koja je postojala do 1927. godine (Foto)

Piše: Faruk Vele Nakon što je mostarski muftija Salem ef. Dedović proteklog vikenda najavio da „trebamo naći način, prostora i mjesta da uspostavimo džemat i u Neumu“, zbog čega su