‘Gospodin did i crkva bosanska i dobri Bošnjaci’

‘Gospodin did i crkva bosanska i dobri Bošnjaci’

Kralj Tomaš preuzima sve oštrije mjere protiv bogomila koji iskazuju simpatije prema Turcima

.. Sredinom XV vijeka »bosanska crkva« našla se u vrlo teškom položaju. Sve više otuđena od seljaštva, ona se održavala pomoću »velikih darova« koje prima od bosanske gospode, a podržava feudalce u njihovoj borbi protiv pokušaja centralizovanja i jačanja monarhije.

Međutim bosanski kraljevi, izloženi opasnosti od Turaka, traže jedini oslonac na Zapadu i pregovaraju s rimskim papama.
Još je 22. augusta 1446 g. kralj Stefan (Stjepan) Tomaš priznavao, pod uticajem feudalaca, autoritet heretičke »crkve bosanske«.

Potvrđujući sinovima vojvode Ivaniša velike posjede (dva grada i 62 sela), predaje te velikaše »u ruke crkvene gospodinu didu Miloju«.
Ne kralj lično, nego »gospodin did i crkva bosanska i dobri Bošnjaci« imaju pravo da presuđuju velikašima, isto kao u doba bana Stefana (Stjepana) II.

Ipak isovremeno kralj Tomaš vodi pregovore s rimskom kurijom: već od g. 1443 na njegovom dvoru nalazi se papski legat kardinal di Sant-Anđelo i javlja papi da »kralj koji još nije bio kršten, prohtio je da bude kršten«. U oktobru 1445 isti kralj piše papi Jevgeniju III da je postao katolik i proklinje »manihejsku sektu punu đavolske nepravde i obmana«. Piše papi da je prisiljen da poštuje heretike da ne izgubi svoju državu.
Papa ga ubjeđuje da otvoreno povede borbu protiv Maniheja i da ih kazni progonstvom ili smrću.
Kralj Tomaš otvoreno prilazi rimskoj vjeri: on i kraljica Katarina zidaju g. 1447 crkve u Vranduku i Vrilima. Pojedini velikaši isto prelaze u katoličku vjeru, za što dobijaju pohvale od pape: kraljev brat Radivoje 9 oktobra 1446, Petar Vojisalić 18 juna 1447 g., Restoje protovesijar 8 februara 1448.

Napokon, pod uticajem velikog legata, hrvatskog biskupa Tome, kralj Tomaš preuzima sve oštrije mjere protiv bogomila koji iskazuju simpatije prema Turcima u svojoj mržnji na katoličku crkvu. Kralj Tomaš je 1449 g. sklopio savez s Ugarskom protiv Turaka, a 14 juna 1450 g. papa mu dodjeljuje iste povlastice i milosti koje i krstašima, »u ratu koji on vodi za svoju odbranu protivu Turaka i heretičkih Maniheja«.

Vidimo da su mnogi bogomili otvoreno prešli na stranu Turaka. Onda je kralj Tomaš prognao iz svoje države sve »Patarene«, t. j ., izabrane krstjane: oni su sa svojim didom i starješinama našli utočište u Humu (Hercegovina) kod hercega Stefana (Stjepana) koji je bio neprijateljski raspoložen prema bosanskom kralju.

18 decembra 1451 g. kralj Tomaš sklopi sa Dubrovnikom vojni savez protiv hercega Stefana  koga su podržavali Turci i bogomili.
U tome ratu uticaj bogomila u Humu mnogo se pojačao.

Tako je herceg Stefan u aktu izmirenja sa svojim sinom Vladislavom, pisanom u Pivi 19 jula 1453 g. postavio »za svjedoke i sreditelje vjere naše djeda bosanskoga i šnjim 12 poglavitijeh krstjana i 12 naših plemenitijeh vlastela«: on obećava da neće učiniti nikakvo zlo svojoj ženi Jeleni ni sinovima dok to ne bude izviđeno »gospodinom djedom crkve bosanske i 12 strojnikoma, između kojijemi strojnici bude gospodin gost Radin za svoga života«.

Vidi se da je bosanski did, prebjegavši u zemlju hercega Stefana, vršio tamo vrhovnu crkvenu vlast, i da je herceg samo htio da u toj crkvenoj organizaciji sačuva mjesto svom omiljenom savjetniku gostu Radinu. Stoga nije čudo što Dubrovčani za vrijeme tog rata ne štede pogrdne riječi na račun »perfidnog heretika« hercega Stefana.

IzvorAleksandar Solovjev – Izvod iz rada NESTANAK BOGOMILSTVA I ISLAMIZACIJA BOSNE, godišnjak istoriskog društva Bosne i Hercegovine – godina I,  Sarajevo 1949.

Naslovna fotografija: stećci na planini Visočici

(MiruhBosne)

Previous U vrijeme napada na Orašje 'vojnici Srpske vojske odigrali prijateljsku fudbalsku utakmicu protiv hrvatskih vojnika iz Kiseljaka'
Next Jasmina iz Travnika bodri Zmajeve u Grčkoj

You might also like

NAŠI DANI

U Sarajevu obilježena 101. godišnjica Bitke na Monte Meletti: Velika pobjeda u Prvom svj. ratu koju su izvojevali Bošnjaci

U sklopu ‘Manifestacije mira i sjećanja (Melettagedenken) Meletta’ danas su delegacije iz Austrije, Italije i Bosne i Hercegovine položile cvijeće ispred spomen-obilježja na sarajevskom groblju ‘Lav’ i odale počast vojnicima

HISTORIJA

Ferhad-beg Sokolović: Ono što je Gazi Husrev-beg za Sarajevo, to je Ferhad-beg za Banju Luku

Nijedan bosanski namjesnik nije bio silniji i moćniji od njega. Bio je amidžić znamenitog Mehmed-paše Sokolovića. Prije nego što je postao bosanski sandžakbeg obavljao je dužnost kliškog sandžakbega. Godine 1566.,

KULTURA I UMJETNOST

Otto Englander, Bosanac koji je stvarao Disneyjeve klasike „Snježanu i sedam patuljaka“ i „Pinocchija“

  Pisac priča i scenarija za kultne Disneyijeve animirane filmove iz Bosne i Hercegovine je otišao početkom dvadesetih godina 20. stoljeća i u Hollywoodu napravio veliku filmsku biografiju. O njemu