Ispraviti nepravdu Nikšića i Dodika i vratiti pravo na glasanje u mjestu prebivališta iz 1991.

Klub zastupnika SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH uputio je u parlamentarnu proceduru izmjene Izbornog zakona BiH. Izmjenama se insistira na pravu glasa u sredinama iz 1991. godine. To pravo garantovano je Dejtonskim mirovnim sporazumom, a narušeno važećim Izbornim zakonom i naročito nakon usvajanja Zakona o prebivalištu koji je uveliko nakon usvajanja 2013. godine promijenio izgled biračkog tijela entiteta RS.

Podsjećamo, Zakon o prebivalištu su 18. jula 2013. izglasali zastupnici SDP-a, SBB-a, SDS-a, SNSD-a i HDZ-a. Tim zakonom van snage je stavljena zakonska odredba o olakšanom prijavljivanju prebivališta za povratnike i uvedena je novina koja do tada nije postojala. Pojašnjeno, MUP-ovima su date zakonske obaveze da u roku od pet godina izvrše reviziju svakog pojedinačnog prebivališta. MUP RS je iskoristio svaku mogućnost datu Zakonom o prebivalištu da oteža, odnosno odvrati mnoge bošnjačke povratnike od ostvarivanja zakonskih prava, ali je paralelno s tim MUP RS koristio ovlasti iz tog zakona i omogućio velikom broju državljana Srbije da glasaju u etnički očišćenim mjestima, naročito u Srebrenici i drugim gradovima i općinama Podrinja.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić priznao je sedam godina kasnije da su napravili grešku, iako se branio uvjetima EU: Nije se razmišljalo o tome da će Policija RS-a zloupotrijebiti taj zakon i kad sazna da neko ko radi negdje vani ili ne boravi tu trenutno, doći će tri dana zaredom, provjeriti da on nije tu i na kraju ukinuti to mjesto. Nije se razmišljalo o tome da će neko zloupotrebljavati to.

Posljedice nerazmišljanja onih koji su vodili koaliciju SDP, SBB u Državnom parlamentu bit će teško ispraviti, ali se mora, zbog prava onih koji su obespravljeni, ali i zbog sprječavanja da etničko čišćenje bude nagrađeno.

Prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je uputio Klub SDA kaže: “U Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine u članu 20.8. iza stava (7) dodaju se novi stavovi (8), (9) i (10) koji glase: “(8) Izuzetno, do donošenja odluke iz stava (7) ovog člana, sva lica koja imaju biračko pravo, a koja su imala mjesto prebivališta 1991. godine u drugoj općini u odnosu na općinu sadašnjeg prebivališta, a uslijed ratnih dejstava promijenila su svoje prebivalište u Bosni i Hercegovini, imaju pravo da se upišu u birački spisak kako bi glasali lično ili u odsustvu, za općinu prebivališta iz 1991. godine, bez obzira na općinu sadašnjeg prebivališta”. “(9) Lica iz stava (7) ovog člana imaju pravo odlučiti da glasaju za općinu trenutnog prebivališta ili za općinu prebivališta iz 1991. godine i dužna su prilikom prijave za upis u birački spisak dostaviti dokaz o prebivalištu iz 1991. godine”. “(10) Centralna izborna komisija BiH će donošenjem posebnog propisa urediti proceduru ostvarivanja prava i upisivanja lica iz stava (7) ovog člana”.

Dosadašnji stav (8) postaje stav (11). Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”.”

Predsjednika Kluba SDA u Predstavničkom domu Edina Ramića pitali smo hoće li se predloženim izmjenama poništiti dejstvo Zakona o prebivalištu, na šta smo dobili potvrdan odgovor.

“Upravo to, a i vraćanje na dejtonske postavke za koje se mnogi zalažu, jer prema mišljenju stručnjaka i profesora ustavnog prava, aktuelni Izborni zakon je neustavan upravo zbog onemogućavanja prava raseljenim i izbjeglim da glasaju u mjestu iz 1991. godine”, kazao je Ramić za Patriju.

Zastupnik Narodnog evropskog saveza Jasmin Emrić kazao je da iz istih razloga NES podržava ovaj prijedlog.

Predsjednik Kluba Demokratske fronte Milan Dunović kaže da je inicijativa dobra, jer suštinski poništava greške Zakona o prebivalištu.

“Namjerno ili u neznanju, donosioci Zakona o prebivalištu su u izbornom procesu “pogodovali” politikama etničkog čišćenja. Time je onemogućeno prognanim ljudima da prije povratka, koji im je usporen zbog političkih, sigurnosnih i ekonomskih blokada, ostvare glasačko pravo u sredinama u kojima su živjeli i u kojima žele da nastave živjeti i ostvarivati sva prava, uključujući i politička”, rekao je Dunović za Patriju.

Ista pitanja kao Emriću i Dunoviću, postavili smo i Sabini Ćudić (predsjednica Kluba Naše stranke), Nihadu Omeroviću (predsjednik Kluba Narod i pravda), te Saši Magazinoviću (predsjednik Kluba SDP).

Odgovor nam vjerovatno nisu mogli dati iz dva razloga. Prvi, jer su pogubljeni u panici zbog potpunog brodoloma državne vlasti koju čine, a drugi razlog je činjenica što bi odgovorom priznali da je djelovanje jednog dijela Trojke od prije 10 godina bilo antidržavno i pogodovalo politikama koje su nastavile etničko čišćenje i nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Podršku prijedlogu SDA teško je očekivati od SNSD-a satjeranog u ćošak i sa skučenom opcijom političkog manevrisanja. Ali izmjene Izbornog zakona koje bi vratile pravo obespravljenim protjeranim Bošnjacima i Hrvatima mora biti jedan od uslova u kreiranju budućih koalicionih dogovora.

Uzimajući u obzir da politike koje vode od izbora 2022. godine jasno ukazuju da današnji vlastodršci okupljeni u koaliciji Trojka – SNSD skoro sigurno neće biti u prilici da kreiraju vlast nakon narednih Općih izbora, izmjene koje vjerovatno do tada neće podržati te stranke moraju biti jeda od ključnih zahtjeva.

Zapravo, ukoliko se u toku ovog mandata ili u narednom budu rješavala pitanja iz domena tzv. hrvatskog izbornog pitanja, onda se pomenute izmjene Izbornog zakona iz prijedloga SDA moraju rješavati paralelno sa zahtjevima HDZ-a.

I na kraju, na javnosti i probosanskoj opoziciji u Parlamentarnoj skupštini BiH je da se na sve načine odupru lošim odlukama Trojke (SDP, NiP, Naša stranka), jer evo više od deset godina svjedočimo o teškim pokušajima ispravljanja njihovih grešaka koje nekada dolaze iz nebrige za državna pitanja, a nekada iz neznanja i nepromišljenosti. Identično se odnosi i na entitet FBiH gdje Trojka srlja u moguću grešku koju će daleko teže biti popraviti od Zakona o prebivalištu!

Izvor: NAP