Knjiga Sinan-paša Borovinić – promocija u Mostaru 20. oktobra

Knjiga Sinan-paša Borovinić – promocija u Mostaru 20. oktobra

U Mostaru će se u petak, 20. oktobra održati promocija knjige SINAN-PAŠA BOROVINIĆ, društveni status, porijeklo, politički uspon, početak urbanizacije Mostara autora dr Adisa Zilića, dr Faruka Taslidže, dr Sedada Bešlije, dr Harisa Derviševića i Ahmeta Kurta u zajedničkom izdanju Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru i Medžlisa Islamske zajednice Mostar.

Doprinos je dao i prevodilački tim sačinjen od darovitih arabista zaposlenih u Medžlisu IZ Mostar. Knjiga ima dvije stotine stranica, a obogaćena je sa tridesetak ilustracijama u boji od kojih su neke osmanske minijature, a pored fotografije iz savremenog doba čitaoci mogu vidjeti i zanimljive kartografske prikaze ratnih pohoda Sinan-paše, te dokumente koji, pored ostalog, govore o prostornom širenju Sinan-pašine i ostalih mostarskih mahala, te formiranju grada.

U sklopu sadržaja knjige se po prvi put objavljuje Sinan-pašina vakufnama, koju možemo uzeti kao pravni akt o službenom verificiranju osnivanja grada Mostara. Ovo naučno djelo koje obrađuje vremenski okvir dug skoro sedam stoljeća, od 1200. pa do 1900. godine, ima monografski karakter i podijeljeno je na tri poglavlja. Recenzenti ove knjige, emeritus prof. dr. Enes Pelidija i doc. dr. Nedim Rabić napominju da je autorski tim upotpunivši različite naučne metodologije i kompetentnost, stvorio jedinstveno djelo koje će sigurno spadati u najvrijednije historiografske radove do sada napisane o Mostaru.

Ahmet Kurt o knjizi:

SINAN-paša BOROVINIĆ?

KO TI JE TAJ!?

PROMOCIJA KNJIGE je u petak, 20. oktobra u Centru za kulturu, sa početkom u 19.00 sati. SVI STE DOBRODOŠLI! Knjigu možete “prelistati” u ovom videu.

Kada bi za lijepa i topla vremena u Mostaru pošli od Musale, pa preko Titova mosta obišli terasu hotela Bristol, pa onda sve kafiće u Cernici, pa preko Bunurskog mosta posjetili brojne kafiće u Fejićevoj ulici, pa pitali, ne neku mlađariju, nego prave Mostarce i to one 65+ ko je Sinan-paša Borovinić vjerujem da bi jedan, ili nijedan znali tačan odgovor, a mnogi bi uzvratili kontra pitanjem “Ko ti je taj!?”

Danas bi bilo potpuno nezamislivo da se u Firenci ništa ne zove po Brunelleschiju, u Istanbulu po mimaru Sinanu ili u Barceloni po Gaudíju. Sva trojica su svojim remek-djelima uveliko doprinijeli vizuelnom identitetu spomenutih gradova.

Samo se u Mostaru, gradu nesvakidašnje ljepote kojeg pohode ljudi iz cijelog svijeta, ništa ne zove po graditelju čuvenog mosta, niti po utemeljitelju grada, za kojeg većina ne zna ni ko je.

Potpunom zaboravu do sada je bio prepušten Sinan-paša Borovinić, čovjek čija je uloga presudna u razvoju Mostara kao urbanog mjesta i koga s pravom smatraju njegovim osnivačem. Izlaskom ove knjige to se donekle ispravlja i osvjetljava našu ranu historiju i ulogu potomka poznate srednjovjekovne bosanske vlastelinske porodice, Sinan-paše Borovinića koji je ostavio neizbrisivi trag u historiji Mostara, ali i historiji Osmanske države.

Knjiga je univerzitetsko zajedničko izdanje Univerziteta Džemal Bijedić i Medžlisa IZ Mostar. Pored mog doprinosa ostali koautori knjige su dr Adis Zilić, dr Faruk Taslidža, dr Sedad Bešlija i dr Haris Dervišević. Urednik je Azem Feriz, a značajan doprinos je dao i prevodilački tim sačinjen od darovitih arabista zaposlenih u Medžlisu IZ Mostar, Ammar Čopelj, mr Enes Hujdur i Jusuf Bećoja.

Previous Dvije decenije od smrti Alije Izetbegovića: Intelektualac i državnik uvažen i na istoku i na zapadu
Next Veto SAD-a na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a za humanitarnu pauzu

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Novo izdanje: “Čovjek snuje, Bog određuje – sjećanje Mladog muslimana”, autobiografija Ejuba Hadžića

Udruženje “Mladi muslimani” u sklopu svoje izdavačke djelatnosti objavilo je novu knjigu pod naslovom “Čovjek snuje, Bog određuje – sjećanje Mladog musliman” autora Ejuba Hadžića u povodu 40. godišnjice Sarajevskog

KULTURA I UMJETNOST

Nakon 250 godina riješena misterija Hasanaginice

Bliži se 250. godišnjica objavljivanja Hasanaginice. Nju je 1774. u svom djelu “Viaggio in Dalmazia” objavio talijanski opat i putopisac Alberto Fortis. Od tada do danas, Hasanaginica je tri stoljeća svjedočanstvo života i

HISTORIJA

400 godina od smrti Hasana Kafije Pruščaka

U 2015. se navršava 400 godina od smrti Hasana Kafije Pruščaka, za kojeg mnogi tvrde da je bio najveći bošnjački mislilac 16. stoljeća, ali i jedna od najpoznatijih ličnosti iz