‘Mi smo evropski narod, nismo došli niotkud, tu smo hiljadama godina, živimo svoj život, imamo svoju tradiciju…’

Reisul-ulema na svečanosti povodom 30. godišnjice džemata Balingen: Kao narod moramo biti spremni za domovinu dati sve

BALINGEN, 25. NOVEMBAR 2023. (MINA) – Reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je posjetio džemat Balingen u Njemačkoj, gdje je prisustvovao obilježavanju 30. godišnjice ovog džemata.

Obraćajući se velikom broju prisutnih na svečanosti, reisul-ulema je kazao da su na svakom mjestu vidljivi tragovi dobra učinjenog u ovih 30 godina.

„Na svakom mjestu su tragovi dobrote, ustrajnosti i vaše svjesnosti da budete ono što jeste, da prije svega budete muslimani, Allahu na rizaluku, a onda da čuvate i vaše nacionalno ime“, naglasio je reisul-ulema.

Upućujući čestitke povodom velikog praznika – Dana državnosti Bosne i Hercegovine, reisul-ulema je podsjetio da su prije 80 godina naši preci u Mrkonjić Gradu donijeli Rezoluciju ZAVNOBiH-a, „u kojoj su kazali da je Bosna i Hercegovina suverena država, članica tadašnje Jugoslavije i to je bila velika i trajna borba protiv fašizma i nacizma“.

„U to vrijeme su naši pradjedovi, djedovi, vodili jednu epohalnu borbu, u tada porobljenoj Evropi. Međutim, nakon 50 godina, taj isti fašizam protiv kojeg su se oni borili ponovo je oživio. Isti oni dušmani koji su 40-ih godina činili zlo i zločine po našoj zemlji, 90-ih godina su učinili isto. Mnogi od nas ovdje prisutni izgubili smo svoje roditelje, djecu, prijatelje, dom. Sve su nam spalili, uništili, ali mi kao ljudi, kao Bošnjaci, kao narod, bez obzira na sve tegobe koje smo prolazili nismo učinili ono što bi vjerovatno mnogi učinili, i što vidimo da danas čine, koji su imali sličnu sudbinu našoj“, kazao je reisul-ulema.

Naglasio je da se Bošnjaci nisu nikada nikome osvetili za ono što ime je učinjeno, te da na zločine nisu odgovorili zločinom, nego odgovorili zajedničkom borbom za univerzalne, trajne vrijednosti.

„Spalili su nam sva sela, uništili sve gradove, porušili nam 614 džamija, neke od njih su bile simboli svjetske arhitekture, pod zaštitom UNESCO-a, Ferhadija, Aladža, Arnaudija. Šta smo mi učinili? Mi smo na sve to odgovorili gradnjom. Mi smo gradili naše džemate, nismo se predali, bili smo vrijedni i evo, vidite, nakon 30 godina, u ovoj državi, u Njemačkoj, Bošnjaci imaju 79 organiziranih džemata, 79 centara i  džamija – istaknuo je reisul-ulema.

Podsjetio je da su Bošnjaci, bez obzira na silinu zločina koje smo preživjeli, sačuvali domovinu.

„Sačuvali smo je kao državu, i danas svaki Bošnjak, bez obzira gdje on bio, u Zapadnoj Evropi, u Australiji, Sjevernoj Americi, nosi bosanski pasoš, i može da pokaže da je pripadnik države Bosne i Hercegovine, da mu je to domovina, i da svojoj djeci može pokazati da naš narod, bez obzira na sve tegobe koje je prolazio, nije ‘repa bez korijena’, da je naš narod ponosan narod, koji se zna izboriti za svoje, koji voli svoju domovinu, koji se neće predati, narod koji, iznad svega, cijeni slobodu i za nju se bori. Budite svjesni, mi Bošnjaci imamo Dragog Boga i sami sebe, i imamo našu domovinu BiH. Za Bosnu sve, moramo kao narod biti spremni dati za Bosnu sve što imamo, i naše živote, a Bosnu ni za šta“, poručio je reisul-ulema Kavazović.

U obraćanju je posebno naglasio da je Islamska zajednica na koga se Bošnjaci uvijek mogu osloniti, da je Zajednica ono što ih okuplja.

„Jako je važno da svako od nas učini ono što može, a to je da svoga brata i sestru povežemo u džemat, da ih uputimo u džemat, da budu članovi našeg džemata. Čuvajući džemat na ovim prostorima ovdje, budite svjesni, čuvate i domovinu Bosnu i Hercegovinu. Ona je uvijek imala najodanije sinove i kćeri u našim džematima, tako je uvijek bilo i tako će uvijek i biti“, akcentirao je reisul-ulema.

Također, okupljene je pozvao da poštuju državu u kojoj žive, jer im je otvorila svoja vrata.

„Budite uvijek svjesni da živite na ovom mjestu, u ovoj državi, koja vam je otvorila svoja vrata, koja vam je ukazala priliku, koja vas je prihvatila ovdje, pomogla vam da se snađete, da odškolujete svoju djecu, da dođete do radnog mjesta, pomogla vam da pomognete svojoj braći i sestrama u Bosni i Hercegovini i Sandžaku. Kroz razne vidove vaše pomoći naša djeca idu u škole, imaju stipendije. Ta vaša žrtva je velika. Ali, molim vas, ova država ima svoje poglede na svijet, ima svoje zakone, obaveze. Ovo je otvoreno društvo, koje svakom daje šansu, malo je ovakvih država u svijetu, poštujte to“, kazao je reisul-ulema.

Dodao je da ovih dana živimo posebno vrijeme, te u tom kontekstu uputio svoje poruke.

„Naravno, boli nas ono što se dešava u Izraelu i Palestini. Boli nas kada vidimo da stradaju nevini ljudi, djeca, žene, starci. Ovo nije nikakav rat između muslimana i Jevreja. Ne, nemojte da pristanemo na takav narativ. To nije sukob između Jevreja i muslimana, to nije sukob između Biblije i Kur’ana. To je politički sukob, i taj sukob se može samo razriješiti na političkoj ravni. Govorim to vama u Njemačkoj, jer ova zemlja ima dug, znate koji, ali i mi imamo dug. U Bosni i Hercegovini, u našem Sarajevu, našoj Tuzli, Mostaru, Travniku, Bihaću, nikada Jevreji nisu živjeli u getu. Živjeli su zajedno po našim mahalama. Stara sinagoga u Sarajevu je samo 50 metara od Gazi Husrev-begove džamije. Jevreji u Sarajevu su jako doprinijeli za razvoj grada. Jedan osmanlijski valija je zatočio Jevreje da bi ih opljačkao, Sarajlije su same provalile u zatvor i osobodile ih. To smo mi. To su bosanski muslimani. Zašto? Zato što su to naše komšije, naša braća, naši rođaci. Komšiluk je sveta stvar. Vidio sam vašu džamiju ovdje. Ona se nalazi uz dvije crkve. Za muslimane je komšiluk sveta stvar, kao što je mir sveta stvar“, istaknuo je reisul-ulema.

Kazao je da „ne postoji sveti rat, da postoji samo sveti mir među ljudima“.

„Želim vam kazati da se založite za ove dvije svete stvari, kao džemat, kao muslimani. Založite se za sveti mir među ljudima i založite se za sveti komšiluk, za dobre odnose sa svojim komšijama, neka to bude vaša legitimacija, neka to bude vaš pasoš s kojim ćete se pokazivati pred drugim“, poručio je reisul-ulema.

Između ostalog, prisutne je pozvao i na punu svijest o emanetu koji imamo u djeci, pozivajući ih na odgoj na temeljnim vrijednostima.

„Djeca su zjenica oka našeg, djeca su naša radost, sve što imamo imamo u njima, sve naše nade položene su u našu djecu. Ona su veliki emanet u vašim rukama. Nismo svjesni koliki nam je emanet Dragi Bog dao u ruke, pogotovo majke, ali i očevi. Obratite pažnju na svoju djecu, odgojite ih kao dobre ljude, odgojite ih da znaju za svoju vjeru, odgojite ih da budu moralne osobe, odgojite ih da poštuju prava drugih, odgojite ih tako da cijene rad, znanje, uložite u njih, vratit će se, kako vama kao roditeljima, tako i cijeloj zajednici, jer je ova zajednica ovdje potekla na temelju visoko moralnih ljudi, koji su znali svoj drug prema drugim, zato ona jest ovako uspješna“, naglasio je reisul-ulema.

Imam džemata Šahin-ef. Efendić naglasio je da je ovaj jubilej značajan događaj za sve džematlije.

„Počašćeni smo dolaskom reisul-uleme i visoke delegacije Islamske zajednice. Za mene je ovo nešto što ću pamtiti do kraja života. Reisul-ulema je uputio velike poruke, kao i glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. Presretni smo i zahvalni Bogu što smo ovo doživjeli. Mene i suprugu je džemat nagradio odlaskom na umru, što je za mene bio neopisiv trenutak, jer su džematlije prepoznale naš trud, za džemat, da vjeru, za naš narod. Ovo je kruna svega toga“, kazao je on.

Reisul-ulema je ovom prilikom održao sastanak sa Džematskim odborom, te je obišao i džamijske prostore. Također, Šahin-ef. Efendiću ovom prilikom uručio je primjerak monografije izložbe „Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne“  

Ovaj džemat je osnovan 1993. godine i okuplja više od 200 porodica, kako iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Kosova, Albanije, Makedonije, Crne Gore.

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je prisustvovao svečanoj akademiji džemata Kirchheim Teck, povodom 30 godina od osnivanja, i tom prilikom je ukazao na značaj čuvanja džemata kao nečeg najvrednijeg.

„Oni koji pažljivije prate naš rad i aktivnosti zapazili su da smo ove godine obilježili veći broj tridesetogodišnjica. Šta ovo zapravo znači? Koje godine i u kakvim okolnostima su osnovane sve te institucije i ustanove? Sve ove obrazovne ustanove osnovali smo, ili obnovili njihov rad u izrazito teškim okolnostima – u okolnostima kada smo bili izloženi brutalnoj agresiji kojom je ciljano naše fizičko uništenje, kad su uništavana naša dobra, paljena naša kulturna i vjerska zdanja, kada su zatirani svi tragovi našega postojanja, kada su državne institucije destruirane, a narod nemilosrdno proganjan i ubijan. Osnovane su 1993., u godini koja je bila najteža – možda čak u svem našem dosadašnjem bitisanju na tom prostoru“, naveo je reisul-ulema.

Kazao je da „smo na brutalnost i divljaštvo agresora uzvratili ne samo neophodnim fizičkim, oružanim otporom, već i duhovnim otporom i kulturom.“

„Na njihovo rušenje uzvratili smo svojom izgradnjom. I to izgradnjom onog najplemenitijeg: obrazovnih i odgojnih ustanova, škola i fakulteta, biblioteka i administrativnih centara koji će iznjedriti odgojene, obrazovane i moralne kadrove i izgradnjom infrastrukture koja će osiguravati kontinuiran rad osnovanih zavoda i osiguravati trajnost njihova djelovanja“, kazao je reisul-ulema.

Naglasio je da smo time pokazali povjerenje u vlastite snage i svoju vjeru u budućnost.

„Pokazali smo zrelost, svijetu se predstavili kao ozbiljan narod koji želi biti konstruktivan, proizvodan, i davati vlastiti doprinos u izgradnji civilizacije i u svim područjima ljudskog, humanog izražavanja, ostajući pritom vjeran sebi i svojim vrijednostima. Stoga smo na sve ove godišnjice veoma ponosni, i obilježavamo ih s radošću i dubokom zahvalnošću“, naglasio je reisul-ulema.

U obraćanju je podsjetio da je džemat naša osnovna organizaciona jedinica, koja okuplja ljude jednoga mjesta, povezuje ih i služi njihovim duhovnim, obrazovnim i životnim interesima, te da je nezamjenjiv u kolektivnom ispoljavanju i brizi o duhovnim i materijalnim potrebama svojih članova.

„Džemat je svojevrsna svetinja. Čuvajte ga kao nešto najvrednije. Njegov značaj je još veći ovdje u stranoj zemlji, u mješavini jezika, kultura i vjera. Džemat čuva naš identitet, njeguje i razvija naše vrijednosti i čuva naš jezik. U njemu se naša djeca podučavaju svojim vrijednostima, u njemu stječu svoje vjerske spoznaje i običaje, u njemu se međusobno upoznaju. To ih štiti od otuđenja i samozaborava. U džematu se upoznaju i odrasli, u njemu se susreću vjernici i vjernice i tu im se zbližavaju srca. Ta, zar vas u ovom džematu nema iz više od trideset gradova Bosne i Sandžaka?“, istaknuo je reisul-ulema.

Kazao je da džematski ljudi postaju zaseban entitet, tu se ispoljavaju njihovi potencijali, materijalni i duhovni, tu se izgrađuju kao ljudi i brinu jedni o drugima.

„Tu postaju snaga koja može pružiti znatno više i znatno više doprinijeti svemu što će koristiti njima, njihovoj djeci, ali i drugim ljudima. U džematu im se otvaraju mnoga vrata prema brojnim dobrima, otvaraju im se velike mogućnosti da izgrade i svoj ovodunjalučki život, ali i vječni život na ahiretu. Iskoristite to, Allah vas pomogao! Uključite se u džemat i njegove aktivnosti i nemojte u njega unositi nered i pometnju. Poštujte svoje islamske običaje i svoju tradiciju, i budite vjerodostojni predstavnici svog naroda i svoje vjere ovdje. Vi ste to činili i do sada, pa neka vas Allah nagradi za to. Mnogo ste truda uložili i mnogo umijeća pokazali da biste danas imali ovo što imate -ovu oazu mira i ugodnosti. Mnogo žrtve ste podnijeli“, poručio je danas na svečanoj akademiji reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.

Na kraju obraćanja, reisul-ulema je apelirao da čuvamo jedinstvo i slogu u džematu, te da brinemo o našim vjerskim vrijednostima, ali i našem nacionalnom identitetu.

„Bošnjaci, bili oni iz Sandžaka ili Bosne i Hercegovine, jedan su narod. Mi smo narod, koji ima duboke korijene, mi smo evropski narod, nismo došli niotkud, tu smo hiljadama godina, živimo svoj život, imamo svoju tradiciju, imamo naše gradove, sela, učene ljude koji su nas podizali i koji su nam pokazivali pravi put, put kojim hode dobri ljudi i civilizirani narodi. Zato, apeliram na vas da ono što nosite u svojim srcima i dušama, ono na čemu ste izgradili svoje biće, isto ugradite u svoju djecu, da budu dobri ljudi. Mi smo poznati kao narod koji se nekad zvao dobri Bošnjani. Nisu tim imenom oslovili tek tako, oslovili su na tako jer smo uistinu uvijek bili dobri ljudi i nikada ni prema kome nismo pokazivali agresiju“, kazao je reisul-ulema.

Poručio je da Bošnjaci nisu „agresivan narod, nego narod dobrote, vrijedan narod, koji zna za sebe, i koji zna pružiti ruke drugima, čak i onda kada mu drugi nanesu bol“.

„Mi smo narod koji je preživio genocid. Od genocida u Srebrenici Bošnjaci nikad nikome nisu nanijeli bol, nikada se nikome nisu osvetili, nikada nije zabilježen ni jedan primjer osvete kod Bošnjaka, a imali smo ogroman broj žrtava, silovanih majki, sestara, pobijene naše djece. Ostali smo dostojanstveni u svom bolu, takvi trebamo ostati i kao ljudi i narod“, zaključio je reisul-ulema.