Montažne kuće doživljavaju renesansu u Bosni i Hercegovini: Rok izgradnje 90 dana

U neka davna vremena montažna kuća se kupovala jer je bila znatno jeftinija od zidane kuće. Danas to više nije argument. Kao razlog što posljednjih godina montažna kuća postaje sve popularnije stambeno rješenje i doživljava svoju renesansu na tržištu nekretnina, u prvom redu treba tražiti u brzini njihove izgradnje, energetskoj efikasnosti, kvaliteti kao i ekološkoj održivosti. No, jesu li one i dalje ekonomski pristupačnije od tradicionalne gradnje? Da bi se dobio valjan odgovor, iz razgovora sa rukovodećim ljudima bosanskohercegovačkih kompanija koje se bave proizvodnjom ovih vrsta kuća, saznajemo da je neophodno u obzir uzeti nekoliko faktora; o kakvom modelu kuće se radi, materijalima, kompleksnosti dizajna i samim time i izgradnje…, jer sve navedeno formira cijenu objekta, kao i kod zidanog objekta.

Brzina gradnje i ušteda energije

„Montažne kuće su ranijim sistemima gradnje mnogo više ličile na barake. Sada je montažna gradnja toliko uznapredovala da ona jednostavno postaje jedino realno rješenje problema stanogradnje. U posljednje vrijeme se toliko radilo na dizajnu i novim materijalima tako da je tu vrlo zaslužna i estetika novih kuća. Cijena nije uvijek niža od zidanih kuća, ali je kvalitet montažnih kuća nemjerljiv. Okvirna cijena montažnih kuća je oko 750 maraka po metru kvadratnom za sivu fazu, i do 1.500 maraka po metru kvadratnom za ključ u ruke“, kaže za Forbes BiH Milenko Stevanović vlasnik Steco Centra, jedne od najuspješnijih bh. kompanija za gradnju montažnih i drvenih objekata u BiH i inozemstvu. Osim na domećem tržištu, najviše su prisutni na tržištima Holandije, Švicarske i Hrvatske, te su najveći izvoznik na australsko tržište, gdje u ovoj godini imaju ugovore za više od 100 kuća za gradnju na ovom dalekom tržištu.

„U Australiji je drugačiji, skeletni sistem gradnje, gdje se kompletna gradnja završava na gradilištu, što postaje ogroman problem jer imaju veliki nedostatak kvalifikovane radne snage. Potrebe su mnogo veće nego što u ovom trenutku građevinske firme iz Australije mogu da izgrade pa su tako došli i do nas. Mi smo ponudili dosta bržu i jednostavniju gradnju koja je prihvaćena“, govori Stevanović i dodaje kako je u zemljama EU trenutno ekspanzija potražnje višepratnih objekata.

„Potražnja za montažnim kućama je uprkos osjetnoj krizi koja je evidentna u skoro svim zemljama EU kontinuirana. U ovom trenutku je potražnja za individualnim kućama nešto manja u odnosu na potražnju za višepratnim zgradama, ali je u svakom slučaju primjetan ukupan rast potražnje. Glavni faktori su brzina gradnje, velika ušteda energije koja je evidentna u montažnim objektima kao i cijene“, govori Stevanović.

Zahvaljujući kvalitetu koji ne smije biti upitan kao i individualnim projektima, kaže on, ova kompanija prodaje i gradi sve više kuća širom Bosne i Hercegovine.

„Na teritoriji Bosne i Hercegovine rok isporuke i izgradnje kuće je do 90 dana. Naš trenutni kapacitet je dvije kuće dnevno, ali trenutno proizvodimo nešto više od jedne kuće dnevno“, kaže Stevanović i dodaje da se mlađe generacije nešto više odlučuju na gradnju montažnih kuća mada to, napominje on, nije pravilo.

Montažne kuće se grade mnogo brže od tradicionalnih kuća jer se veliki dio gradnje odvija u kontrolisanim fabrikama. Na licu mjesta se zatim vrši samo montaža dijelova, što značajno smanjuje vrijeme potrebno za izgradnju.

„Poznato je da je u ovom trenutku skoro nemoguće obezbijediti majstore za gradnju pa se tako sa prefabrikovanom gradnjom dosta toga rješava.

Ogromna prednost je u uštedi potrošnje energije prilikom eksploatacije montažnih kuća.

Iz BiH prošle godine izvezeno montažnih kuća u vrijednosti 136,5 miliona KM

Pošto je rok kompletne izgradnje montažnih kuća dosta kraći nego kod tradicionalne gradnje samim tim se i useljenje u kuće ubrzava i do godinu dana“, pojašnjava Stevanović i dodaje:

„Osnovni materijali od kojih se kuće izgrađuju su drvo kao konstrukcijski materijal, izolacije koje su sve ekološke, cementne i OSB ploče kao dio sistema gradnje i naravno stolarija, crijep kao i ostali materijali za završne radove koji se koriste i u zidanim kućama.“

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH prošle godine iz BiH je izvezeno montažnih kuća u vrijednosti 136,5 miliona KM, dok ih je uvezeno u vrijednosti 6,5 miliona KM. Najveća izvozna tržišta naše zemlje su: Hrvatska, Njemačka, Austrija, Italija, dok najviše uvozimo iz Turske, Srbije i Kine. Kompletna konstrukcija se proizvodi u BiH, nakon čega se transportuje prema drugim zemljama.

Eldin Čolak, tehnički direktor u bosanskohercegovačkoj kompaniji Promo iz Donjeg Vakufa, koja ima svoje kancelarije i u Sarajevu i Zagrebu, 80 posto svoje proizvodnje izvozi u inozemstvo, najviše u zemlje EU, kaže kako je u posljednjih nekoliko godina primjetan rast trenda moderne arhitekture. Funkcionalni, jednostavni objekti s blagim padom krova su najviše zastupljeni.

“Primjetan je rast prodaje od 20 posto na domaćem tržištu u odnosu na 2023. godinu”, kaže Čolak.

Montažne kuće su i dalje, govori on, nešto povoljnije od tradicionalnih, iako je teško direktno upoređivati ova dva različita sistema gradnje s obzirom na njihovu diverzifikaciju u kvalitetu.

„Jedna od prednosti montažne lake gradnje je i jednostavnost u protupotresnoj gradnji u područjima sklonim zemljotresima. Baš zbog toga smo bili uključeni u niz projekata u Italiji nakon razornih zemljotresa, a u zadnje vrijeme i u Hrvatskoj nakon zemljotresa koji se dogodio 2020. godine“, govori Čolak.

Da bi se montažna kuća montirala na parcelu, potrebno je da vlasnik parcele posjeduje dozvolu za gradnju i potrebne komunalne priključke.

“Za izgradnju jedne kuće od 100 metara kvadratnih potrebno nam je 90 dana. Za naše kataloške kuće, obično je potreban nešto kraći rok, ali s obzirom na to da većinom radimo kuće po narudžbi, uzimamo ovaj period od tri mjeseca kao relevantan rok gradnje. Klijent dobija kompletnu projektnu dokumentaciju za dobivanje građevinske dozvole, a kada se ugovor potpiše dobija garantni rok i garanciju na izvedbene radove i ugrađene materijale, a on je svugdje u svijetu isti, i iznosi dvije godine. Vijek trajanja kuće je 100 godina”, kaže Čolak i naglašava kako je zakonskim regulativama definirana oblast vezana za montažne kuće i garanciju.

Ono što smo od oba naša sagovornika mogli čuti, to je da se prilikom projektovanja kuća uvažavaju sve preferencije kupca, njihove potrebe i želje.

Vijek trajanja montažne kuće može značajno varirati ovisno o različitim faktorima, uključujući kvalitetu gradnje, korištene materijale, održavanje, i klimatske uslove. Stručnjaci iz ovog područja pojašnjavaju da je nakon 50 godina starosti, kuća “zrela” za održavanje.

Izbor između zidane i montažne kuće ovisi o prioritetima vlasnika, budžetu, vremenskim ograničenjima i dugoročnim planovima. Obje opcije imaju svoje prednosti i nedostatke, a najbolje rješenje ovisit će o specifičnim potrebama i okolnostima.

Zašto je montažna kuća otpornija na zemljotrese od zidane?

“Težina montažnih kuća je neuporedivo manja od težine klasičnih zidanih kuća i upravo joj ta karakteristika  smanjuje vjerovatnoću nastajanja štete prilikom zemljotresa.

Drvo samo kao i veze elemenata u montažnim kućama su značajno elastičnije od materijala i veza u masivnoj gradnji,  ono se prilikom zemljotresa savija, održavajući čitavu konstrukciju stabilnom, bez štetnih posljedica i urušavanja. To omogućuje postavljanje montažnih kuća i na potresom ugrožena područja”, kaže Stevanović.