Na granici sjećanja: Kameni most preko rijeke Bune

Na granici sjećanja: Kameni most preko rijeke Bune

Takozvani „Rimski most” preko rijeke Bune, bio je najveći most u Hercegovini. Nijemci su ga, 1945. godine, pri povlačenju minirali i na njegovu mjestu i danas je novi betonski most.

Prvi put, ovaj most spominje turski putopisac Evlija Ćelebija i bilježi ga pod imenom Danijal-pašin most na Buni. Po nekima, dao ga je sagraditi Karađozbeg, a tu i tamo ovaj most je pripisivan Rimljanima. O više detalja ne može se ništa sa sigurnošću reći na osnovu danas poznate dokumentacije.

Spominje se u mnogim putopisnim knjigama. Najdragocjenija uspomena iz onog doba sačuvana je u starom „rimskom mostu”. Ovaj most premošćuje na trinaest jakih kamenih svodova rijeku Bunu, nedaleko od njenog ušća u Neretvu.“ (Iz knjige Roberta Michela: MOSTAR, 1909.g.). Ovaj tekst je pisan 1909.godine, a tada se provlačila ideja da su Stari most (pa i ovaj) gradili Rimljani.

Krajem 19. vijeka, na mnogim razglednicama Mostara s motivom Staroga mosta, počeo se pojavljivati natpis Rimski most ili Ponte Romano. Otkud Rimski most u Mostaru? Ovu zavrzlamu je upriličio ruski konzul, Aleksandar Giljferding, koji je bio rodom iz Sankt Petersburga, a uz to je bio i profesionalni istoričar. Dolaskom u Mostar godine 1857. godine, oduševio ga je Stari most, a ne vjerujući da su takvu građevinu bili u stanju izgraditi turski graditelji, u svoj dnevnik zapisuje kako u Mostaru postoji stari Rimski most.

Ubrzo šalje izvještaj ruskoj vladi, u kome je stajalo da u Mostaru preko rijeke Neretve postoji „predivan rimski most“, a moskovska štampa objavljuje ovo kao senzacionalnu vijest. Osim toga, svi strani konzuli u Rusiji prenijeli su to svojim vladama. Tako, Giljferding izvali laž, a italijanske novine jedva dočekaše, te napisaše da je u Mostaru preko rijeke Neretve Ponte Romano. Istovremeno je i austrijska štampa prenijela u hiljade primjeraka da u Mostaru postoji Römer Brücke. Rusu bi jednostavnije zaključiti da su most gradili Rimljani, a ne Turci.

Izvor: novasloboda.ba

Previous Vlasti RS provode zaključke SANU-a: Hapse heroje ARBiH i iznuđuju lažne iskaze
Next Vahid Halilhodžić u CD-u: Moje prezime je bilo predugo za Beograd...

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Muzej drvorezbarstva u Konjicu

Sredinom juna ove godine Konjic je dobio prvi Muzej drvorezbarstva, jedinstveni objekat u Bosni i Hercegovini koji čuva tradiciju specifičnog zanata Konjičana, a koja seže sve do 1885. godine. Muzej

BAŠTINA

Održan naučni skup ‘Kulturna baština Hercegovine između pamćenja i zaborava’

 Na Fakultetu humanističkih nauka (FHN) Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru je u četvrtak, povodom 30. godišnjice rušenja Starog mosta, održan naučni skup „Kulturna baština Hercegovine između pamćenja i zaborava“.

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Svečanost povodom 487. godišnjice rada i postojanja Gazi Husrev-begove biblioteke

U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu danas je organizirana svečanost u povodu 487. godišnjice rada i postojanja ove naučno-kulturne institucije. Ovogodišnji program obilježavanja je u znaku desetogodišnjice preseljenja