Na Marijin dvoru “obješeno” 55 građana Sarajeva

Na Marijin dvoru "obješeno" 55 građana SarajevaU noći sa 27. na 28. mart 1945. godine, po odluci ustaškog prijekog suda, na Marijin dvoru je obješeno 55 građana Sarajeva. Danas, ispred zgrade Filozofskog fakulteta u Sarajevu postoji spomen-obilježje u znak sjećanja na ubijene građane.

Predsjednik Udruženja boraca i antifašista Općine Centar  Šerif Biser je prilikom obilježavanja jedne godišnjice izjavio da je pred samo oslobođenje Sarajeva, odlukom ustaškog stožera zločinca Maksa Luburića, na marindvorskim kestenovima, obješeno 55 sarajevskih ilegalaca, antifašista svih bh. religija i nacija.

Vješanje je imalo za cilj da zastraši Sarajlije. Tog dana obješeno je 55 ilegalaca Sarajeva, među kojima je bilo i policajaca, koji su vješani po noći da ne bi Sarajlije vidjele da vješaju pola njih mrtvih, koji su bili pretučeni u to vrijeme u policiji“, kazao je Biser i zaključio: “Ipak, Sarajevo i Sarajlije nisu poklekli pred ustaškim terorom“.

Na mjestu zločina podignut je spomenik kao opomena budućim generacijama.

Ovaj spomenik podsjećat će sadašnje i buduće generacije, bez obzira na njihovo vjersko i nacionalno uvjerenje,  da treba biti spreman na otpor prema bilo kakvim oblicima i pojavama fašizma. Spomenik ispred nas, nosit će trajnu poruku sloge, međusobne ljubavi, hrabrosti i poštenja bh. naroda“, kazao je Biser.
(historija.ba)
Previous Crni mart 1992: Pokolj Bošnjaka u Bijeljini, logor smrti Batković
Next Pogledajte kako izgleda obnovljeni Isa-begov hamam

You might also like

HISTORIJA

Godišnjica smrti Huseina kapetana Gradaščevića, vrhovnog komandanta Bosne

Na današnji dan 1834. godine u Carigradu (danas Istanbulu), u prijestolnici nekadašnjeg Osmanskog carstva, umrla je jedna od najistaknutijih historijskih ličnosti u BiH za vrijeme turske vladavine, vođa Pokreta za autonomiju Bosne,

HISTORIJA

Lov sa sokolovima, zaboravljena tradicija Bosne

Iz knjige Antuna Hangija ‘Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini’. (Drugo izdanje, 1906.) -Naši su muslimani veliki prijatelji lova i junačkih igara. Bosna je jedna od onih rijetkih

HISTORIJA

Zastava iz Mohačke bitke gotovo pet stoljeća čuva se u Tešnju

Zastava potiče iz bitke koja se 29. augusta 1526. godine vodila između osmanskog sultana Sulejmana Veličanstvenog i ugarskog kralja Ludovika II Zastava korištena tokom Mohačke bitke vođene 29. augusta 1526.