Naši ljudi prave pare i od balege! Bosanska farma mlijeka proizvodi struju iz organskog otpada

Visokotehnološka mliječna farma je među prvima u Bosni koja pretvara biogas iz životinjskih fekalija i silaže u električnu energiju, jer ima za cilj da postane samostalna u vrijeme kada visoke cijene energije predstavljaju rizik za poljoprivredni sektor koji zavisi od subvencija, piše Reuters.

Projekat na farmi Spreča, na sjeveru balkanske zemlje bogate ugljem, u skladu je sa naporima vlade da postepeno prebaci svoju proizvodnju energije na obnovljive izvore.

U stanju je da proizvede više struje za sat vremena nego što prosečno domaćinstvo potroši za mjesec dana. Proizvodnja energije počela je u septembru, radi na 50%-60% kapaciteta zbog regulatornih zahtjeva, ali će moći proizvoditi 600 kilovata na sat kada bude u potpunosti operativan.

Dolazi u vrijeme kada su cijene đubriva, hrane i energije skočile nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Ideja da se mješavina kravljeg i kokošijeg izmeta, kukuruzne silaže i drugog organskog otpada koji se nalazi na farmi pretvori u biogas rodila se prije skoro deceniju, rekao je direktor farme Said Karić.

To je prvi takav projekat u bosanskohercegovačkoj autonomnoj bošnjačko-hrvatskoj Federaciji, kažu Karić i vođa projekta Mirsad Tursunović.

“Predviđeno je da se okruni postojeći procesi na farmi”, rekao je Karić na farmi u vlasništvu sarajevske mliječne industrije Milkos, koja se prostire na 800 hektara vlastite i zakupljene zemlje i ima kapacitet za 2.000 visokoprinosnih grla.

Šemu na farmi, koja već koristi automatizaciju i visokotehnološke mašine, podržava vlada i finansira je Milkos Sarajevo.

“Ovo je korak ka usklađivanju sa evropskim standardima… i predstavlja ekonomski model koji se može razviti za povećanje ekonomičnosti poslovanja, imajući u vidu da je primarna poljoprivredna proizvodnja niska zarada”, dodao je Karić.

Bosna, u kojoj proizvodnja energije čini oko 20% njenog BDP-a, jedini je balkanski izvoznik električne energije, sa oko 60% proizvedene iz elektrana na ugalj, a ostatak uglavnom iz hidroenergije.

Njene dvije regije, Bošnjačko-hrvatska Federacija (FBiH) i Republika srpska, obavezale su se da će povećati udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora do 2030. godine, ali je energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini usporila te planove.

Toplotna energija nastala tokom fermentacije biogasa također se koristi za grijanje nekih gospodarskih objekata.

“Naš dugoročni plan je izgradnja plastenika koji bi se takođe grejali na ovu toplotnu energiju”, rekao je Karić.

(MiruhBosne/Reuters)