Povodom Dana nauke u Federaciji BiH, a u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke/znanosti, u mostarskom Parku nobelovaca položeno je cvijeće ispred spomenika naučniku i nobelovcu Vladimiru Prelogu.
Dan nauke u Federaciji BiH obilježava se 12. decembra s ciljem populariziranja nauke i naučno-istraživačkog rada u javnosti, posebno među mladima, učenicima i studentima.
Pomoćnik federalnog ministra za nauku i tehnologije Jasmin Branković kazao je kako je nauka integrirajući faktor koji doprinosi dobrobiti društva i njegovom tehnološkom i ekonomskom razvoju.
– Prelog je tipičan primjer toga. On se uvijek deklarisao kao građanin svijeta jer je rođen u Sarajevu, a živio je u mnogim drugim gradovima i zemljama. Impresivne rezultate svoga rada zbog toga nije mogao dati samo jednom gradu, jednoj državi i jednom narodu, već ih je poklonio cijelom čovječanstvu – rekao je Branković.
Prema njegovim riječima, ako je nauka prava i ako uvažava etičke i univerzalne vrijednosti, ona će služiti na dobrobit cijelome svijetu, te „iako za Preloga volimo reći da je naš, on zapravo pripada svima“.
– Vlada FBiH je na našu inicijativu 12. decembar proglasila Danom nauke u Federaciji BiH kako bi odala pijetet Vladimiru Prelogu, koji je baš na taj dan 1975. godine primio Nobelovu nagradu za hemiju. Uputili smo poziv svim muzejima, arhivima i institutima na području Federacije BiH da organizuju dan otvorenih vrata, uz prezentaciju svojih izložbenih, istraživačkih i izdavačkih kapaciteta i projekata. Ovo bi omogućilo da se ove godine Dan nauke obilježi na prostoru čitave Federacije BiH – dodao je Branković.
Govoreći o izdvajanjima za nauku, Branković je kazao kako tačan podatak koliko Bosna i Hercegovina ulaže u tu oblast, zapravo, niko ni nema, ali je taj iznos nedovoljan.
– Mi jako malo ulažemo u razvoj nauke, a nemoguće je čak tačno utvrditi kolika su ta izdvajanja iz razloga jer je to podijeljeno na različite nivoe, što nije zbirno prezentirano. Mi pretpostavljamo da to iznosi 0,3 posto BDP-a, a druge države imaju postotke od 2 posto s tendencijom rasta na 3 posto. Usporedio bih to s BiH prije rata kada su ulaganja u nauku iznosila jedan posto BDP-a i kada smo imali gigante poput Energoinvesta, UNIS-a i Sokola. Tada smo bili konkurentni i čak prednjačili ispred nekih vrlo poznatih svjetskih kompanija poput Philipsa ili Siemensa. Bili su to rezultati velikih ulaganja u nauku – istakao je pomoćnik Branković.
