Ostaci pogrebnog plašta bosanskog kneza Mirka Radojevića
Prema sačuvanom natpisu na jednom stećku u Kopošićima nedaleko od Ilijaša znalo se da je tu nekad bio ukopan bosanski knez Batić Mirković.
Arheološkim istraživanjima provedenim na toj nekropoli 2015. godine ispod sljemenjaka udaljenog svega nekoliko metara od spomenika kneza Batića nađen je skelet bez lubanje, prekriven skupocjenim i teškim brokatnim plaštom.
DNK analizom i poređenjem pogrebnih ostataka iskopanog pokojnika sa sačuvanom butnom kosti kneza Batića utvrđeno je da se radi o srodnicima po muškoj liniji u odnosu otac – sin, te da je u pitanju skelet kneza Mirka Radojevića, poznatog iz brojnih izvora s kraja 14. i početka 15. stoljeća.
Pokojnik je bio položen u masivni hrastov sanduk a preko čitavog tijela bio je prekriven plaštom protkanim tankim nitima od pozlaćenog srebra.
Fragmenti plašta su izuzetno dobro očuvani te predstavljaju najveći nalaz srednjovjekovnog platna u arheološkom kontekstu na području Bosne i Hercegovine.
Tkanina je izvorno bila ljubičaste boje, a na njoj se primjećuju izvezene predstave lavova ili grifona. Vjerovatno se radi o uvoznom predmetu u kojem se ogleda izraz visoke srednjovjekovne evropske mode koja se uveliko proširila na bosanskim dvorovima.
Fragmenti su izloženi na Odjeljenju za arheologiju, Odsjek za srednji vijek – Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
You might also like
Tagarica, neizostavan dio iftarske sofre u Tešnju
Porodična okupljanja mimo ramazana, a posebno za ramazan u tešanjskom kraju ne mogu proći bez mesa i povrća spremljenih u posebnoj zemljanoj posudi. “Ne postoji kuća u kojoj se u
Proslava 25. novembra na Bobovcu: Antifašizam i obnova bosanske državnosti
Središte srednjovjekovnih bosanskih vladara – Bobovac, u subotu će biti mjesto održavanja svečanog i kulturnog programa povodom 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Na srednjovjekovnom bosanskohercegovačkom gradu
I danas je “živa“ hadžijska sofa sa koje se iz Mostara polazilo na hadždž
Sveta misija – obred hadža u davna vremena u Mostaru je započinjala i završavala na hadžijskoj sofi u naselju Tekija, koja postoji i danas, ali odavno ne služi svrsi. Smještena