Ovogodišnjim Sajmom knjiga zadovoljni i izlagači i publika. Sajam imao više od 80.000 posjetilaca

Ovogodišnjim Sajmom knjiga zadovoljni i izlagači i publika. Sajam imao više od 80.000 posjetilaca

Dodjelom nagrada i priznanja, u Dvorani Mirza Delibašić u Centru Skenderija’, danas je zvanično završen 33. Internacionalni sarajevski Sajam knjiga i učila 2022, koji je održan pod motom ‘Moć knjige’, javlja Fena.

Direktor KJP Centar Skenderija Damir Petrinić kaže da je, prema procjenama, ovogodišnji Sajam imao više od 80.000 posjetilaca, što tu manifestaciju iz oblasti kulture čini izuzetno uspješnom. Kako je kazao zadovoljni su i izlagači i publika, a posebno raduje veliki broj mladih ljudi među posjetiocima.

– To nam nameće nove izazove za sajam naredne godine, prije svega prostorno, sadržajno pa i više prilagođeno djeci i omladini – kazao je novinarima.

Predsjednik Programskog savjeta Sajma Ibrahim Spahić zahvalio je posebno autorima jer, kako je kazao, bez njih nema knjige, nema izdavačkih kuća, nema čitalaca.

– Očekujem da naredni sajam knjige bude organiziran na cijelom kompleksu „Skenderije“ i Doma mladih što je površina od ukupno 70.000 kvadrata. Očekujem da se time i sajam knjiga transformira u festival knjige, znanja i susreta – kazao je Spahić.

Sarina Bakić, predsjednica tročlanog žirija koji je razmatrao prijedloge prispjele za sajamske nagrade iz 15 oblasti, iskazala je zadovoljstvo zbog obogaćivanja izdavačke oblasti jer su, kako je kazala, i kulturne i obrazovne institucije kao specijalni gosti obogatili Sajam.

– Prilikom odlučivanja uzimali smo u obzir isključivo prijave na zadane kategorije i ove godine je također bilo teško donijeti odluke – kazala je Bakić na ceremoniji dodjele nagrade.

Autor djela ‘Nesalomljivi’ Nermin Bošnjak nagrađen je za najbolju promociju djela na Sajmu. U izjavi novinarima nije krio zadovoljstvo zbog nagrade za djelo koje, kako je kazao, govori, o 17 ljudi kroz tri perioda Sarajeva.

Za najbolji izdavački poduhvat godine nagrađena je Izdavačka kuća ‘Rabic’, za ‘9 naslova džepnih knjiga Male biblioteke’. Ponosan zbog nagrade, vlasnik IK Rabic Goran Mikulić ističe da iza toga stoji veliki rad. U našem društvu, kaže, nije lako knjigu objaviti, ali uporan je i želi to. Sa džepnom knjigom su krenuli jer misle da knjiga treba da dođe do što više ruku, a i cijena džepne knjige prilagođena je svima.

Direktor Kulturnog centra “Kralj Fahd” Abdollateef Naser Alhisain ističe značaj nagrade za najuspješniju prezentaciju biblioteke na štandu, koja je na ovogodišnjem Sajmu pripala tom kulturnom centru.

– Kulturni centar Kralj Fahd uložio je značajan napor da tehnološki unaprijedi svoj štand na Sajmu. Uveli smo mnogo digitalnih sadržaja, tako smo i zaslužili nagradu – kazao je. Dodaje da je Uprava Kulturnog centra ove godine primijetila vidan napredak u organizaciji Sajma knjige.

Na Sajmu u sarajevskom Centru Skenderija, od 20. do 25. aprila, prezentirali su se izlagači iz BiH i inozemstva. Tročlani žiri Sajma, u sastavu Sarina Bakić predsjednica, te članovi Lejla Alimanović i Boris Trapara, izabrali su najbolje u 15 oblasti.

Previous Srpske političke elite su, negiranjem i lažima, preuzele Miloševićeve zločine i poraze na sebe
Next Bihać: Mještani grade kuću komšiji Muharemu

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Izložba u povodu Dana državnosti – “Arhitektura bosanske duhovnosti”, autora Senada Peze

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, u Galeriji Općine Novi Grad Sarajevo upriličena je izložba pod nazivom “Arhitektura bosanske duhovnosti”, autora Senada Peze. Izložbu čini postavka od 19 reljef radova,

KULTURA I UMJETNOST

Rukopisna zbirka GHB naše je pamćenje u posljednjih 500 godina

  Upis u registar Memorija svijeta UNESCO-a Rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke još jedan je doprinos njenoj afirmaciji kao depozitoriju bošnjačkog pamćenja na ovim prostorima, jer ona predstavlja zaista naše

KULTURA I UMJETNOST

Preduzeće ‘Bosna raste organski’ lani isporučilo 4 tone osušenog ljekovitog bilja na tržište Evrope

Preduzeće “Bosna raste organski” iz Dervente u prošloj godini isporučilo je četiri tone osušenog ljekovitog bilja na tržište Evrope, a koje je proizvedeno na parcelama u derventskom selu Bijelo Brdo.