Ozbiljan pravni slučaj: Međunarodni sud pravde zakazao ročišta u slučaju genocida u Gazi od 11. do 12. januara

Međunarodni sud pravde (ICJ/MSD) održat će 11. i 12. januara javne rasprave u postupku koji je pokrenula Južna Afrika protiv Izraela zbog rata u Gazi, saopšteno je u srijedu.

Južna Afrika je u petak zatražila od ICJ- a hitnu naredbu kojom se objavljuje da je Izrael prekršio svoje obaveze prema Konvenciji o genocidu iz 1948. u svom gušenju Hamasa.

Izrael je rekao da će se pojaviti pred sudom kako bi osporio optužbe.

Sudu obično treba jednu ili dvije sedmice da donese odluku o hitnim mjerama nakon ročišta. Presude suda su konačne, ali on nema ovlašćenja da ih sprovodi.

SAD “ne vide djela genocida” u Gazi

SAD nisu primijetile djela u Gazi koja predstavljaju genocid, izjavio je u srijedu glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller, nakon što je Južna Afrika pokrenula postupak genocida pred Međunarodnim sudom pravde zbog izraelske vojne operacije u palestinskoj enklavi.

“To su tvrdnje koje ne treba iznositi olako… mi ne vidimo nikakva djela koja predstavljaju genocid”, rekao je Miller na redovnom brifingu za novinare. “To je odluka Stejt departmenta”, dodao je.

On je u utorak upitan o zahtjevu Južne Afrike da Svjetski sud izda hitnu naredbu kojom se proglašava da Izrael krši svoje obaveze prema Konvenciji o genocidu iz 1948. godine.

Sud je zakazao javne rasprave za 11. i 12. januar na zahtjev Južne Afrike. Izrael je rekao da će se braniti od optužbi. Izraelski obračun je ubio više od 22.000 Palestinaca, opustošio veći dio enklave i zahvatio njenih 2,3 miliona stanovnika u humanitarnoj katastrofi .

Miller je rekao da nema nikakvu procjenu o tome da li su počinjeni ratni zločini ili zločini protiv čovječnosti.

Washington je u utorak osudio dva izraelska ministra zbog zalaganja za preseljenje Palestinaca izvan Gaze, ali je rekao da je Izrael uvjeravao američke zvaničnike da njihove izjave ne odražavaju njegovu politiku.

Američki zvaničnici su rekli da je previše Palestinaca ubijeno u sukobu. Oni su pozvali Izrael – kojem Washington obezbjeđuje oružje – da učini više na zaštiti civila.

Rat je pokrenut prekograničnim Hamasovim napadom na izraelske gradove 7. oktobra u kojem Izrael kaže da je ubijeno 1.200 ljudi, a oko 240 talaca odvukao u Gazu.

Ukupan zabilježen broj palestinskih poginulih u izraelskoj ofanzivi dostigao je 22.313 do srijede, saopćilo je ministarstvo zdravlja Gaze.

Izrael je slučaj genocida nazvao “neosnovanim” i kaže da Hamas koristi Palestince kao živi štit i krade im pomoć, optužbe koje Hamas poriče, piše Reters.

Izrael razmišlja o unajmljivanju Alana Dershowitza u predmetu ICJ za genocid

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu navodno želi da advokat Alan Dershowitz zastupa njegovu zemlju na predstojećem saslušanju u Hagu gdje je optužena za genocid tokom vođenja rata u Gazi . 

U podnesku Južnoj Africi Međunarodnom sudu pravde (ICJ) navodi se da Izrael krši svoje obaveze prema Konvenciji o genocidu i poziva na zaustavljanje izraelskih vojnih operacija u opkoljenoj enklavi. 

Južnoafrička Republika je saopćila da je takva naredba “neophodna u ovom slučaju kako bi se zaštitila od dalje, teške i nepopravljive štete pravima palestinskog naroda “.

Kao optuženi, Izrael ima pravo izabrati jednog sudiju za 15-člani sud – a Netanyahu želi da ta osoba bude Dershowitz, izvijestio je  u utorak novinar Axiosa Barak Ravid, prenosi Middle East Eye.

Ravid je kontaktirao Dershowitza radi potvrde, ali je advokat rekao da “u ovom trenutku ne može komentirati to”.

Tokom godina Dershowitz, figura koja izaziva velike podjele, pomogla je u odbrani nekih od najistaknutijih američkih krivičnih slučajeva, uključujući pokojnog finansijera i trgovca seksom Jeffreyja Epsteina, zloglasnog holivudskog izvršnog direktora i silovatelja Harveya Weinsteina i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Izraelski list Haaretz nazvao je Dershowitza, Netanyahuovim “psom napadačem” u međunarodnoj areni. 

Dershowitz, dugogodišnji prijatelj i savjetnik Netanyahua, decenijama je branio izraelska naselja i umanjivao izraelske zločine na okupiranoj Zapadnoj obali i u Gazi američkoj publici. 

Ozbiljan pravni slučaj

Izrael je odbacio slučaj Južne Afrike pred ICJ-om nazivajući ga “neutemeljenim”, a zatim okrivljujući Hamas za patnju i smrt palestinskog naroda u Gazi.

Međutim, postoje znakovi da izraelska vlada ozbiljno shvaća slučaj, ne samo zato što bi presuda protiv toga izazvala duboku međunarodnu stigmu u trenutku kada pokušava da se bori protiv negativnih percepcija države. 

“Bez obzira da li se neko slaže da akcije Izraela u Gazi predstavljaju genocid, Dershowitz će biti glas koji će objasniti izraelsku stranu neizbježno će izazvati značajnu uzbunu za one koji se nadaju da će Izrael uspješno iznijeti svoje argumente”, rekao je Haaretz. 

Iako bi postupak u Hagu mogao trajati godinama, Južna Afrika je zatražila da ICJ izda privremenu zabranu kojom bi Izrael naložio da prekine borbe i akcije koje predstavljaju genocid. 

Izrael je bio jedan od osnivača ICJ-a 1950-ih, nakon ubistva šest miliona Jevreja od strane Njemačke tokom Drugog svjetskog rata. Izrael koji se brani od optužbi za genocid na istom sudu vjerovatno će imati ogromnu simboliku.

Poljsko-jevrejski advokat Raphael Lemkin skovao je riječ genocid 1944. godine i neumorno je lobirao da se ona uvrsti kao zločin prema međunarodnom pravu. Njegovi napori su se isplatili kada su 1948. godine Ujedinjene nacije odobrile Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju genocida.

Pravni stručnjak u razgovoru za Haaretz rekao je da je “Konvencija o genocidu čiji je Izrael potpisnik nastala zbog holokausta i zahvaljujući radu Jevreja. Stoga, moralno, Izrael ne može bojkotirati postupak.” 

Azmi Bishara: ICJ će dokazati da Izrael čini genocid ‘sa lakoćom’

Doktor Azmi Bishara je rekao da očekuje da će ICJ “sa lahkoćom” dokazati da je Izrael počinio zločin genocida zbog obilja dokaza i otvorenih izjava.

Komentirajući slučaj koji je Južna Afrika podnijela Međunarodnom sudu pravde (ICJ) optužujući Izrael da je počinio genocid, dr Azmi Bishara, direktor Arapskog centra za istraživanje i političke studije, rekao je da je tužba veliki razvoj i politički i pravni, i očekuje da 15 sudija MSP-a neće imati poteškoća da dokažu slučaj.

U novom intervjuu na Novu godinu, Bishara je rekao i da vjeruje da, iako su SAD počele zahtijevati od Izraela da brzo pređe u treću fazu svog rata u Gazi, nema istinske promjene u stavu SAD- a u pogledu ciljeva rata ili u pogledu potpune podrške Tel Avivu.

On je kritizirao stav Rusije o ratu kao “oportunistički” i naglasio da Izrael do sada nije uspio da postigne svoje prave vojne ciljeve. Bishara je također upozorio da će svako raseljavanje u palestinskom slučaju, sadašnje ili buduće, biti “moranje”, a ne “dobrovoljno”, kako tvrde neki izraelski i drugi stručnjaci.

Bishara je rekao da je korak Južne Afrike “politički važan, jer osuda Izraela za počinjenje genocida rješava globalnu debatu o tome da li treba ili ne poduzeti takvu akciju”.

Nekoliko lidera, kao što je katarski emir Sheikh Tamim bin Hamad Al Thani, odvojeno je podržalo opciju i neophodnost da se Izrael smatra odgovornim iznošenjem slučaja pred ICJ.

On je rekao da je potez Južne Afrike posebno značajan zbog sopstvene Historije borbe protiv aparthejda, kao i zbog činjenice da su njeni motivi etički i humanitarni, a ne nacionalistički, vJerski ili interesni. Ovo pokazuje istinu da je palestinsko pitanje pravedno pitanje za cijelo čovječanstvo, prije svega, po njegovom mišljenju.

Bišara je takođe istakao da bi više volio da se ovakav pravni slučaj pokrene uz učešće više od jedne zemlje i predstavnika više od jednog kontinenata. On je otkrio da bi se Malezija i Bolivija mogle pridružiti Južnoj Africi u predstavljanju slučaja ICJ-u.

Izrazio je žaljenje što većina arapskih zemalja nije dodala svoja imena, bilo da ne bi poremetila svoje odnose sa SAD-om, ili nisu bile potpisnice sporazuma UN-a kojim je uspostavljen sud – kao u slučaju Katara – pa stoga nemaju pravo da donosi zakone preko Haga.

Bishara je naglasio da pravni značaj akta proizilazi iz nemogućnosti da Izrael i druge vlade ignorišu tu odluku, koja se željno iščekuje u međunarodnoj javnosti, jer dok samo države potpisnice sporazuma o osnivanju ICJ-a mogu tužiti druge države potpisnice, odluke suda u ovim slučajevima su obavezujuće za države potpisnice.

Bishara očekuje da će odluka biti donesena za nekoliko sedmica jer se radi o vanrednoj situaciji (genocid). On ne misli da će sudije i istražitelji ICJ-a imati ikakvih poteškoća da dokažu optužbu koju je podnijela država tužiteljica, te je naglasio da su dostupni svi potrebni dokazi koji dokazuju umiješanost Izraela u počinjenje genocidnih djela “jer genocid ne mora biti sličan Holokaustu. Umjesto toga, on je povezan s namjerom istrebljenja, zatim sa radnjama koje se poduzimaju u kontekstu provođenja genocida, odnosno eliminacije etničke ili vjerske grupe ili njenog dijela, i [u ovom slučaju] dokazivanja toga u pravnom smislu neće biti teško”.

Bišara smatra da je vjerovatno da će Izrael podići zastavu “samoodbrane” kao odgovor na optužbu za genocid, ali je istakao da je sud u Hagu već donio odlučujuću odluku o ovom pitanju, još kada je donio rezoluciju o slučaju izraelskog zida aparthejda , gdje je rečeno da “okupacione snage nemaju pravo na samoodbranu”.

Štaviše, dodao je čak i ako je izgovor za “samoodbranu” iznijet, u slučaju Gaze je nevažeći, a to je jasno iz javnih izjava izraelskih zvaničnika, koje su u suštini poklon Južnoj Africi kao tužitelju, jer objavili da se provodi kolektivno kažnjavanje stanovništva u Gazi, te govorili o namjeri da se ono raseljava.

Nakon takvih izjava uslijedila su djela koja čine Pojas Gaze nesposobnim da izdržava ljudski život, uz obilje dokaza kao što je izvještaj Svjetske banke o uništenju 70 posto kuća u Gazi. Sve su to, po Bisharinom mišljenju, dokazi koji se uklapaju u plan raseljavanja, što je jedna od karakteristika genocida.