Paralelizmi kao pokriće za kriminal: NS RS o osnivanju agencije za lijekove i medicinska sredstva u ovom entitetu

Paralelizmi kao pokriće za kriminal: NS RS o osnivanju agencije za lijekove i medicinska sredstva u ovom entitetu

Sutra će u Banja Luci biti održana posebna sjednica Narodne skupštine na čijem će se dnevnom redu naći Prijedlog zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, po hitnom postupku.

Prijedlogom zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS predviđeno je osnivanje agencije za lijekove i medicinska sredstva u ovom entitetu, te propisani djelokrug, način rada, te nadležnost tog tijela, navodi se u obrazloženju ovog zakonskog rješenja.

A u manjem bh. entitet zamjerili su se državnoj agenciji i čelniku Aleksandru Zolaku nakon što nije prešutio malverzacije oko upotrebe kisika u bolnicima.

Zolak nakon krivične prijave Vlade RS-a: Očaj ih tjera da povlače ovakve poteze, idu na sve ili ništa

Direktor Agencije za lijekove Bosne i Hercegovine, kaže da je ova institucija samo jedan od stotinu dijelova sata koji predstavlja državu.

Zamislite sat koji je sastavljen od stotinu dijelova. Niko normalan ne može da pretpostavi da će neko izvaditi jedan dio iz tog sata, u ovom slučaju Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH iz sistema institucija države, i da će potom očekivati da te institucije i ta država nastave da funkcionišu.

Ovo u razgovoru za Oslobođenje kaže direktor Agencije Aleksandar Zolak, koji se našao u centru afere Kiseonik. On ističe da nadležnost Agencije na teritoriji RS ne može da se poništi usvajanjem zakona u Narodnoj skupštini RS-a.

– Donošenje bilo čega se radi po određenim procedurama. I mijenjanje, odnosno ukidanje bilo čega, mora da se uradi po istoj proceduri na osnovu koje je to nešto doneseno. Jedan je put za donošenje, isti put je za izmjenu i za ukidanje. Ovo što se pokušava je ništa drugo do još jedan blef. Znaju ovi iz RS da je to nemoguće izvesti. Možda i mogu donijeti suludi zakon, ali taj zakon neće biti primjenjiv.

ŠTA ĆE SE DESITI AKO NSRS IPAK USVOJI LEX SPECIALIS KOJI JE DODIK NAJAVIO?

– Ništa. Šta će se desiti? Kada se na granici uvozi lijek, u ovom slučaju kiseonik, moraju se pokazati najmanje dvije dozvole. To je procedura kada je lijek u pitanju, a ovdje se nije govorilo o lijeku.

Ovo je bio tehnički gas i tako je uredno i prolazio. On je uredno točen u Sisku, uredno je carinjen kao kiseonik. Kiseonik jeste kiseonik, ali nije medicinski. Kada ima ona riječ “medicinski”, to je onda lijek. Kad lijek dolazi na granicu, moraš pokazati najmanje dvije dozvole: važeću za puštanje tog lijeka u promet (ono što Stanislav Čađo ima od 2017, ali nikada nije aktivirao) i dozvolu na osnovu koje se taj koji uvozi identifikuje kao registrovani veleprometnik lijekova. Lijek mora da bude u lancu veleprometnika lijekova. Ako ispadne iz tog lanca, to više nije lijek.

KAKO KOMENTARIŠETE DODIKOVU IZJAVU DA STE NEPRIJATELJ BROJ JEDAN U REPUBLICI SRPSKOJ?

– Kako ću komentarisati? Rekao sam: nije bitno ono što neko kaže, nego ko kaže. Osjećam se kao što sam se osjećao i prije nego što sam čuo to.

DA LI STE ZA PROBLEME SA KISEONIKOM ZNALI I PRIJE NEGO ŠTO JE AFERA OTKRIVENA?

– Ne.

ZAŠTO NISTE OZBILJNIJE REAGOVALI KADA STE SAZNALI ZA PROBLEM SE KISEONIKOM U TREBINJSKOJ BOLNICI?

– Mi nismo reagovali? To je sve krenulo od nas i završeno je na inicijativu Inspektorata Agencije. Transparency International BiH je vidio da je bolnica u Trebinju raspisala tender za nabavku kiseonika. Pobijedila je kompanija Gilje Gas.

TIBiH obavještava Agenciju i traži informaciju da li se Gilje Gas bavi snabdijevanjem lijekom kiseonikom. To se sve dešava u julu i avgustu ove godine. Naš inspektorat ode u Bijeljinu, u Gilje Gas. Tamo ustanovi da Gilje Gas sa lijekovima nema ništa, da snabdijeva tehničkim kiseonikom limarske radnje i tome slično. Inspektorat o tome napravi zapisnik. Taj zapisnik proslijedi Republičkom zdravstvenom inspektoratu. Agencija nije nadležna za entitete i zdravstvene ustanove u entitetima. Pošto u nadležnosti našeg inspektorata nije da ide u bolnicu u Trebinje, naš inspektorat obavještava Republički inspektorat. I zdravstveni inspektor izlazi na teren, u trebinjsku bolnicu i sastavlja zapisnik.

U tom zapisniku stoji da su lagerovane određene količine tri gasa koji se, bez sumnje, koristi u medicinske svrhe, pa se samim tim ovi gasovi tretiraju kao lijekovi. Dakle, republički zdravstveni inspektor je dobio izjavu direktora trebinjske bolnice da koristi tehnički gas za liječenje pacijenata, potpiše, udari pečat i uputi nazad nama, ali je to uputio i svom šefu. Šta je bilo s tim?

DA LI STE SLALI INSPEKCIJU U BIJELJINSKU BOLNICU?

– Ako nismo nadležni za bolnicu u Trebinju, nismo nadležni ni za bolnicu u Bijeljini. Zdravlje i zdravstvena zaštita su u nadležnosti entiteta. Tražili smo od Messera koje ustanove snabdijevaju medicinskim kiseonikom. Spisak tih ustanova smo proslijedili entitetskim inspektoratima na nadležno postupanje.

MESSERU USKORO ISTIČE DOZVOLA. DA LI JE TRAŽIO OBNOVU DOZVOLE?

– Tražili su obnovu dozvole. Messeru ističe dozvola o registraciji lijeka za nekoliko dana. Dozvolu o proizvodnji su dobili u martu ove godine i ta dozvola im traje pet godina. Lijek se može prometovati godinu nakon isteka dozvole o registraciji lijeka. Za očekivati je da će dobiti obnovljenu dozvolu za narednih pet godina. Ukoliko Agencija ne stigne da obradi zahtjev do dana kada im ističe dozvola, oni mogu još 12 mjeseci da prometuju kiseonik.

DA LI MESSER IMA GMP (DOBRU PROIZVODNU PRAKSU), BEZ ČEGA NE MOŽE DA DOBIJE DOZVOLU?

– To je pitanje za Inspektorat.

KAKO SU ZEMLJE U REGIONU RIJEŠILE OVAJ PROBLEM?

– Samo kod nas je ovako, samo u RS. Čak ni u FBiH nije ovako. Oni su imali Messer.

NEMA ODGOVORA

Tražili smo od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a informaciju o tome koja pravna lica snabdijevaju medicinskim kiseonikom zdravstvene ustanove na području RS. Nismo dobili odgovor. Koliko ja znam, Messer nije snabdijevao nikoga u RS.

PREMA KOJEM ČLANU ZAKONA O LIJEKOVIMA PROIZVOĐAČ LIJEKOVA SMIJE BOLNICAMA DIREKTNO DA PRODAJE LIJEK?

– Prema članu 70 Zakona o lijekovima, stav 2.

DA LI PACIJENTI SMIJU DA PRIMAJU INDUSTRIJSKI KISEONIK?

– Da li pacijenti smiju umjesto vode za injekcije da primaju vodu iz česme? Šta ako je Đajić (Vlado, direktor UKC-a RS-a, op. a.) rekao: ‘ajde, koristite vodu iz česme za infuzije i injekcije? Voda je voda, ali postoji svjetska regulativa o lijekovima. To su toliko različite stvari kao voda iz česme i voda za injekcije.

Abhazija i J. Osetija na bosanskom tlu

Da se u dijelu Bosne i Hercegovine pokušpavaju stvoriti paralelne institucije, na štetu svih, upozoravaju i opozicioni političari. Tako Nebojša Vukanović kaže, da, prema njegovim saznanjima, na sjednici Vlade treba da se, između ostalog, usvoje Nacrti Zakona o pasošu, ličnoj karti i državljanstvu RS, koji će po hitnoj proceduri početkom novembra biti upućeni u parlamentarnu proceduru i naći se pred poslanicima Narodne skupštine RS.

“Želi da nas pretvori u Abhaziju i Južnu Osetiju izolujući od ostatka svijeta i pretvarajući u geto i evropski pojas Gaze. Nevjerovatno je da na sve ove njegove ludačke poteze i kockanje sa narodom i RS uporno ćuti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, jer je on jedan od rijetkih koji ima moć da ga u ovim kritičnim momentima obuzda i vrati bar malo razumu koji je davno izgubio”, napisao je Vukanović o Dodiku i njegovim potezima.

Previous Obilježena 18. godišnjica smrti Alije Izetbegovića
Next Istraživačko-arheološki radovi na lokaciji Starog grada Bjelaj

You might also like

NAŠI DANI

Posmrtni ostaci ubijenih stanovnika Lješeva još nisu pronađeni

Na današnji dan 1992. godine na zvjerski način strijeljana su 22 stanovnika sela Lješevo u općini Ilijaš. Tim povodom, ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Muharem Fišo položio je cvijeće

NAŠI DANI

Društvo Crvenog krsta/križa BiH aktiviralo humanitarni broj za stanovništvo Maroka

Društvo Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine aktiviralo je humanitarni broj 17023 – čijim pozovom građani mogu donirati dvije konvertibilne marke (KM) za stanovništvo Maroka, javlja Anadolu. “Društvo Crvenog krsta/križa Bosne

NAŠI DANI

Obilježavanje godišnjice na Korićanskim stijenama: Životi okončani nekoliko kilometara od slobode

Danas se obilježava 29. godišnjica ubistava oko 200 civila, Prijedorčana i Kozarčana, koja su počinjena 1992. na Korićanskim stijenama na planini Vlašić. Svi ubijeni iz Prijedora do danas nisu pronađeni,