Perović: Glavni uzrok ratova bila je srpska velikodržavna politika, koja i danas živi

Perović: Glavni uzrok ratova bila je srpska velikodržavna politika, koja i danas živi

Historičarka iz Beograda Latinka Perović izjavila je sinoć da je velikodržavna nacionalistička politzika Srbije glavni uzrok raspada Jugoslavije, ratova i strašnih zločina koji su počinjeni.

“Uzrok strašnih zločina je politika koja je išla na zaokruživanje srpskog nacionalnog prostora, velikodržavna nacionalistička politika, koja i danas djeluje destabilizujuće u regionu i izaziva nepovjerenje kod drugih naroda i država u susjedstvu”, kazala je Latinka Perović na plenumu “Quo vadis, Balkan” na Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu.

Prema njenim riječima, intelektualni i politički konsenzus je postojao u Srbiji krajem osamdesetih godina 20. vijeka.

“I to ni u to vrijeme nije bila stvar od juče. Srpski nacionalisti su Jugoslaviju oduvijek shvatali kao proširenu Srbiju. I danas, sva ta politička praksa i ideje o jedinstvu Srba, naoružavanje, odnos prema ratu Ukrajini, sve je to manifestacija toga stanja duha”, ocijenila je Latinka Perović.  

Historičar iz Novog Sada Milivoj Bešlin ocijenio je da su Srbija i njen predsjednik Aleksandar Vučić “ključni faktori nestabilnosti u regionu”.

Optužio je Vučićev režim da pokušava da izazove građanske sukobe u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji.

Historičar iz Zagreba Tvrtko Jakovina ocijenio je da Hrvatska neće otvarati ratnu opciju u Bosni i Hercegovini, ako ni zbog čega drugog, ono zbog uticaja sa Zapada kojima su hrvatski političari podložni.

Prema njegovim riječima, ministar policije Srbije Aleksandar Vulin svojim militantnim izjavama neprestano “otvara stare rane”, što ide na ruku i hrvatskim nacionalističkim političarima.

“Politika ‘srpskog sveta’ danas ima puno manje šanse za uspjeh nego što je imala devedesetih godina, kada su postojale okolnosti za promjenu granica i kada je snaga Miloševićevog režima bila veća”, kazao je Jakovina.

Historičar iz Sarajeva Husnija Kamberović ocijenio je da je ključ rješenja za Bosnu i Hercegovinu kada će u Srbiji i Hrvatskoj shvatiti da ne mogu i ne treba da vode brigu o Srbima i Hrvatima u BiH, već ostaviti prostor da se ljudi u BiH mogu i trebaju dogovarati.

“U BiH postoji strah od rata, i to ne samo među ljudima koji su preživjeli rat, već i među onima koji nemaju izravno ratno iskustvo. Dodik govori o tome da ne želi rat, ali se zalaže za ujedinjenje sa Srbijom. A poznato je da ne može biti promjene granica bez sukoba. Dakle, ponovo smo u sličnoj situaciji kao i krajem osamdesetih godina 20. vijeka”, kazao je Kamberović.

Dodao je da je problem što u ratu u Bosni i Hercegovini nema pravog pobjednika uprošlom ratu, ali je ocijenio da to može biti i šansa da se shvati da ni u nekom budućem ratu ne može biti pobjednika, ali može biti stotina i stotina hiljada mrtvih.

Prema negovim riječima, postoje grupe koje žele rat i koje ga mogu izazvati, zbog čega je situacija u BiH danas “dramatična i opasna”.

“A to može da odvede ne samo Bosnu, već i čitav region u katastrofu”, ocijenio je Kamberović.

Plenum je organizovala Regionalna akademija za demokratiju, uz podršku Evropskog fonda za Balkan, piše Autonomija.

Previous Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučio da sporni zakon RS prestaje da važi
Next Osmo dijete porodice Gerin iz Stoca

You might also like

RIJEČ

U čemu je razlika između “Herceg-Bosno, srce ponosno” i “italijanske Istre”?

  “Ne Thompsonove pjesme su mi izuzetno drage i omiljene. Slušam i volim neke njegove pjesme i držim da su one dobre za nacionalno zajedništvo. Stojim kraj toga. Kada je

RIJEČ

Primijenjeni fašizam

„Antifašizam nije ideologija, nego civilizacijsko dostignuće“ Piše: Ena Šarić Ne tako davno, 8 maja 2015. svijet je pa i BiH proslavilo 70 godina od završetka II svjetskog rata. Rata koji

RIJEČ

Mogu li se zemlje regije oduprijeti prodaji svojih prirodnih resursa?

Iako male površinom i brojem stanovnika, zemlje regije po obnovljivim izvorima i zalihama pitke vode su u samom vrhu. Piše: Miroslav Filipović Izuzev sporta i ponešto kulturne baštine, malo je