Pettigrew: Plaćanjem zatvorske kazne za ratni zločin podriva se vladavina prava

 Udruženja žrtava u Bosni i Hercegovini nedavno su izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog prakse da se osuđenim ratnim zločincima dozvoljava da izbjegnu izdržavanje zatvorske kazne plaćanjem novčane kazne ili “dnevnih iznosa”. 

Prof. dr. David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida, Southern Connecticut State University, Član, Upravni odbor Programa studija genocida na Univerzitetu Yale smatra da izjava o praksi u BiH da se osuđenim ratnim zločincima omogući izbjegavanje izdržavanja zatvorske kazne plaćanjem novčane kazne ili „dnevnih iznosa“: hitna potreba za opredjeljenjem za tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini, procesuiranje negiranja genocida i govora mržnje i afirmaciju prava na memorijalizaciju i reparacije.

Udruženja žrtava su nedavno izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog prakse u BiH da se osuđenim ratnim zločincima dozvoljava da izbjegnu izdržavanje zatvorske kazne plaćanjem novčane kazne ili „dnevnih iznosa.“ Predstavnici udruženja žrtava s pravom smatraju da takva praksa kojom se počinioci izuzimaju od sankcija koje su im izrečene predstavlja izdaju pravde. Takva praksa pogoduje počiniocima i vrijeđa žrtve. Time se, umjesto osude, zločini umanjuju i relativiziraju, piše Fena.

Iako su brojne zemlje, poput Njemačke, Švedske i Finske, eksperimentirale s novčanim kaznama kao alternativom zatvorskoj kazni – za lakša djela – nijedna od tih praksi se ne odnosi na osuđene ratne zločince.

Plaćanjem „dnevne novčane kazne“ radi izbjegavanja ili smanjenja zatvorske kazne osobi osuđenoj za ratni zločin podriva se poštivanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini. Tako se rađa cinizam oko bilo kakve nade preživjelih u pravdu ili buduće priznanje i obilježavanje zločina kojima su bili izloženi.

Taj cinizam u pogledu vladavine prava pojačan je neprocesuiranjem negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca u Republici srpskoj. Na primjer, g. Dodik je više puta nekažnjeno negirao genocid. Oni koji su osuđeni za krivično djelo genocida veličaju se u Republici srpskoj, kao npr. u slučaju murala Ratka Mladića, koji dočekuje posjetioce Kalinovika kao „grada heroja.“

Dok se ratni zločinci veličaju, a neki izbjegavaju izdržavanje zatvorske kazne plaćanjem novčanih kazni, preživjeli su izloženi govoru mržnje i boli od koje ne mogu pobjeći. Osim toga, preživjelima se surovo onemogućava podizanje spomen-obilježja žrtvama u Foči (Sportska sala „Partizan“), Kalinoviku (Barutni magacin), Domu kulture Pilica, Kravici (Skladište Kravica), Prijedoru, Omarskoj, Trnopolju i drugim mjestima.

Dok se ostaci tijela žrtava još uvijek traže, a članovi porodica čekaju identifikaciju, nedopustivo je da osuđeni ratni zločinci rutinski izbjegavaju svoje ionako kratke zatvorske kazne putem takve pogodnosti u vidu novčane naknade. Neprihvatljiva praksa omogućavanja osuđenim ratnim zločincima da izbjegnu zatvorske kazne ukazuje na eklatantan neuspjeh Ureda visokog predstavnika da uspostavi sveobuhvatnu strategiju za tranzicijsku pravdu kojom bi se vratilo poštivanje vladavine prava, procesuiralo negiranje i govor mržnje, osiguralo podizanje spomen obilježja žrtvama zločina koji su presuđeni kao ratni zločini, te osigurale odgovarajuće reparacije za preživjele.

Visoki predstavnik Inzko donio je historijski zakon o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Sada je zadatak Ureda visokog predstavnika da podrži provođenje tog zakona kako bi građanima Bosne i Hercegovine koji su preživjeli genocid i druge ratne zločine dao nadu u pravdu: nadu u bolju budućnost u jedinstvenom, multikulturnom, demokratskom društvu sa vladavinom prava, društvu u kojem se govor mržnje i negiranje zločina osuđuju i procesuiraju, žrtve se na pravi način pamte, a preživjelima se osigurava reparacija. Vrijeme je da Visoki predstavnik djeluje.