“Prostor Bosne pod rimskom vlašću” – bosansko ime spominje se u I i II vijeku nove ere

“Prostor Bosne pod rimskom vlašću” – bosansko ime spominje se u I i II vijeku nove ere

U poslijepodnevnim satima 23. septembra 2021. godine u organizaciji Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca i Udruženja BATANVS u prostorijama Vijeća održana je Javna tribina “Prostor Bosne pod rimskom vlašću”.

Uvodničari na tribini bili su prof.dr. Salmedin Mesihović redovni profesor Filozofskog fakulteta UNSA i mr.sc. Amela Veledar, magistrantica Instituta za klasičnu arheologiju Univerziteta u Beču. Tribinu je moderirao generalni sekretar Vijeća mr.sc. Emir Zlatar.

Profesor Mesihović u svom izlaganju prezentirao je opću sliku prve historijske epohe na prostorima Bosne i Hercegovine koja pripada grčko – rimskoj klasičnog civilizaciji. Ona je nastala simbiozom protohistorijskog razvitka oličenog u ilirskom etničkom i jezičkom kontiniumu i novim civilizacijskim tekovinama koje su dolazile, ne samo mirnim putem, nego i vojničkom i političkom silom iz razvijenog svijeta mediteranske civilizacije. Skoro 238 godina trajalo je osvajanje ilirskih zemalja od strane prvo Rimske Republike, a onda i Principata. To je na kraju završeno potčinjavanjem domorodačkih naroda i formiranjem provincija, prvo jedinstvenog Ilirika koji je nakon završetka Velikog Ilirskog ustanka podijeljen na dva dijela: Gornji Ilirik (u čijem sastavu je bio prostor današnje Bosne i Hercegovine) i Donji koji su kasnije dobili nazive Dalmacija i Panonija. Sa uspostavom rimske vlasti započinje process infrastrukturne preobrazbe zemlje, građenja prvih cesta, vodovoda, mostova, gradova, kanalizacija. Domaće stanovništvo se prilagođava novoj civilizaciji i prihvata polako i kulturološku i pravno – političku romanizaciju. Nekadašnji domorodački narodi, ustrojeni u autonomne peregerinske civitates, polako postaju municipalne oblasti rimskih građana. Antičko doba na prostoru današnje BiH traje i nakon pada posljednjeg zapadnorimskog cara, u toku Odoakarove i Ostrogotske vlasti, te uspostave Romejske vlasti sve do avarsko – slavenske invazije u VI stoljeću.

Posebnu pažnju profesor Mesihović izazvao je prezentacijom kamenih artifakata koje potiču iz 18. ili 19. godine nove ere, dakle I stoljeće nove ere, na kojima je prvi put spomenut pojam Bosne, dok druga kamena ploča svjedoči o prvim književnim zapisima, a koja potiču iz 2. stoljeća nove ere. U uskim naučnim krugovima, kako je istakao profesor Mesihović, ove činjenice su poznate, ali je ovo bila prilika da se sa ovim činjenicama upozna prisutna publika, a putem medija i šira bosansko-hercegovačka javnost.

Rimski oficir (legat) i historicar Velej Paterkul je spomenuo ime rijeke Bosne za 3. VIII. 8. god. n. e. (ad flumen Bathinus) i to je najstariji do danas spomen bosanskog imena (ne za zemlju, nego za rijeku). To je već poznato od istraživanja Sarije i Milana Budimira od sredine prošlog stoljeća. Drugi spomen je sa solinskog natpisa namjesnika Publija Kornelija Dolabela na kojem se govori o novoizgrađenoj cesti od Salone pa do isto rijeke Bathinus. Ceste su izgrađene do 19. god. n. e. Natpis se nalazi u Arheološkom muzeju u Splitu.

Magistrica Veledar svoje izlaganje fokusirala je na prezentiranje teme o Silvani i Dijani kao božanskog para u rimskoj Dalmaciji, što joj je i bila tema odbrane magistarske teze na Univerzitetu u Beču.

Na koncu je zaključeno da se u narednom periodu treba posvetiti dužna pažnja istraživanjima koja se odnose na prostor Bosne i Hercegovine u periodu grčko-rimske vladavine jer je ovaj period jako malo istražen od strane domaćih naučnika. U tom kontekstu organiziraće se okrugli sto, koji ima za cilj da ponudi svojevsrnu strategiju nadležnim ministarstvima kako bi se podržali postdiplomski studiji i istraživački radovi, kako bi se dodatno rasvjetlila i pojasnila historija Bosne i Hercegovine iz tog perioda.

Previous Građani dali podršku Vikiću i ostalima, među njima i poznata rediteljica
Next Izetbegović: Blokade uzrokovali političari iz RS, jer ne mogu negirati genocid

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Manifestacija ‘830 godina Povelje Kulina bana’ uz niz sadržaja

Forum građana Zenice organizirat će 29. augusta manifestaciju “830 godina Povelje Kulina bana” povodom godišnjice njenog potpisivanja, a ovogodišnji su joj pokrovitelji predsjedavajući i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko

BAŠTINA

Najveće sefardsko groblje u Evropi – posebno i zbog arapskog pisma na spomeniku

Zbog svoje jedinstvenosti, Jevrejsko groblje u Sarajevu trebalo bi biti uvršteno na UNESCO-vu listu Svjetske kulturne baštine. Staro jevrejsko groblje u Sarajevu kulturni je dragulj Bosne i Hercegovine i najpouzdaniji

NAŠI DANI

Godišnjica krunidbe posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića

Prije tačno 556 godine, u kraljevskom gradu Jajcu, u Crkvi sv. Marije papskom krunom je okrunjen Stjepan Tomašević, posljednji bosanski kralj Povodom dana krunidbe nabavljena viteška oprema JU “Agencija” iz