Tradicija ugošćavanja gosta: ‘On jednako rado i iskreno dočika inovjerca, kao i muslimana’

Tradicija ugošćavanja gosta: ‘On jednako rado i iskreno dočika inovjerca, kao i muslimana’

.. Musliman ljubi gosta i vrlo mu je drago, ako ga što više znanaca i prijatelja, a osobito na velike blagdane posjećuje.

On jednako rado i iskreno dočika inovjerca, kao i muslimana, a  osobito mu je milo, ako mu dođu ugledniji i odličniji ljudi, bilo to činovnici ili građani.

Onda on ne zna, kako bi ih bolje dočekao i gdje bi im ljepše mjesto našao.

Čim su gosti sjeli na mindere i sa domaćinom se za zdravlje upitali, ulazi u sobu hizmećar, kućni sluga, i nosi na tabaku, tasse, slatko.

Slatko je neka vrst kompota od ružica i jabuka, a ponajvise od tunja, meda i šećera. Slatko meću obično u plavu ili crvenu staklenu posudu, a pokraj slatkoga ili u slatkom je zlatna ili srebrna kašika. Osim slatkoga su na tabaku i čaše pune hladne vode. Sluga nosi slatko od gosta do gosta i svaki uzme nešto slatkoga, metne ga u usta, a iza toga pije kap, dvije vode.

Hizmećar ima na ramenu ili na tabaku peškir, kojim si gosti iza slatkoga otiru ruke i usta. Kada je ovako sve goste redom podvorio, nosi isti ili koji drugi hizmećar na tabaku šerbe iIi limunadu i opet dvori goste redom, kako sjede.

Iza toga ustane sam kućedomaćina, da podvori goste cigaretama. U znak poštovanja naspram svojih gostova i prijatelja, dotakne se on lijevom rukom prsa, a desnom dodaje cigarete. Osim sa gotovima cigaretama, časti on goste i duhanom. On metne duhan u papirić, zamota ga ali ne zaslini, nego ga dade gostu, da ga on sam dogotovi i zaslini.

Kada je ovako dao svakomu po jednu cigaretu, upali šibicu i svojom mu rukom pripali. Ako je zimno doba, uzme mašicama žeru iz mangale i dodaje redom svima gostima da zapale.

***

Ako dođeš u kuću kakovom starom uglednom begu iii agi, koji puši nargilu, pa ako si mu osobito mio i dobro došao gost, on će zapaliti nargilu, popušiti dva, tri dima, a onda će tebi dati, da i ti zadimiš.

Na kraju dolazi crna kafa. Iza druge kafe, koju narod u šali zove kandžija, ili sikteruša, ustaju gosti i praštaju se sa kućedomaćinom, jer je sad doba, da se odlazi i drugim posjetnicima mjesto ustupi.

Osobito ugledna gosta i vrlo dobra prijatelja, iIi rođaka, na po se, ako je došao iz daleka ili ako ga nije dugo vidio, posadiće domaćina na svoje mjesto i sam će ga ne samo duhanom, nego i jelom i pićem podvoriti. O tom pjeva i narodna pjesma:

Lipo ga je paša dočekao,

Na svoje ga misto posadio,

Svojim ga je ćurkom ogrnuo,

Šećerli mu kahvu dodavao.

Žene časte isto tako svoje prijateljice, samo što će domaćica, ako joj je gošća vrlo draga, cigaretu sama zapaliti i nekoliko dimova popušiti, a onda ju onako dimeću podaje svojoj gošći ili prijateljici.

Iz knjige: Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini, Antun Hangi – 1906.

(MiruhBosne)

Previous Njemački velikan Bayern M. zainteresovan za bosanskog reprezentativca Seada Kolašinca
Next Predstavljanje knjige 'Grabež 1992-1993. godine, trganje od zaborava'

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

U britanskoj biblioteci pronađen crtež bosanske kraljice Katarine Kosače

Historičar umjetnosti Husein Sejko Mekanović je pronašao crtež nadgrobne ploče bosanske kraljice Katarine Kotromanić pokopane u Rimu 1478. godine u jednoj od zbirki u britanskoj biblioteci. Mekanović se prije neke

KULTURA I UMJETNOST

Ramazanska atrakcija u Bihaću: Pogledajte kako izgleda drveni top u gradu na Uni

Svako veče tokom mjeseca ramazana u Bihaću se iz stare gradske jezgre oglasi top i označi vrijeme nastupanja iftara, i to ne bilo kakav nego drveni top kojeg je izradio

KULTURA I UMJETNOST

Sarajevo u sebi sabire, čuva i potvrđuje jedinstvo u različitosti

Grad Sarajevo danas slavi svoj rođendan, 555 godina od osnivanja grada, 72 godine od oslobađanja grada od fašizma u Drugom svjetskom ratu te 25 godina od početka opsade. Ovaj grad