Veliko antifašističko naslijeđe bošnjačkog naroda: Održana tribina “Muslimanske rezolucije u Bosni i Hercegovini u II svjetskom ratu”

Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu organiziralo tribinu “Muslimanske rezolucije u Bosni i Hercegovini u Drugom  svjetskom ratu”.

Uvodničari na ovoj tribini bili su akademik Enes Karić i Hilmo Neimarlija.

U historijskoj literaturi sintagma muslimanske rezolucije iz Drugog svjetskog rata označava seriju rezolucija koje su bosanskohercegovački muslimani, tj. njihova elita u to vrijeme, objavili u znak protesta protiv progona koji je organizirala Nezavsina država Hrvatska (NDH) protiv Srba, Jevreja, Roma i drugih, objasnio je Karić.

– U literaturi se također ističe su muslimanske rezolucije, koje su vrlo rano objelodanjene, pokazale da je NDH u krizi, da se jedan dio građanstva suprostavlja njezinoj praksi eksterminacije građana, naroda, na njenom teritoriju. Vrlo je važno istaći da je to i glas građanske hrabrosti. Muslimanske rezolucije su krik slobode u porobljenoj Evropi, kako to kaže jedan autor –  naveo je Karić.

Poručio je da su muslimanske rezolucije izraz velike hrabrosti, protesta, te da ih danas možemo čitati kao jamstvo da je Bosna i Hercegovina uvijek imala veliki broj građana koji su za suživot, razumijevanje, toleranciju i zajednički život.

Neimarlija je kazao da su rezolucije bile prve i jedine javne osude ubijanja, nasilja i uopće zločina na etničkoj i vjerskoj osnovi u NDH, ali i šire.

– Štaviše, u evropskim zemljama, pod njemačkom nacističkom okupacijom, nije bilo ni prije ni poslije sličnog protesta. Bilo je određenih civilnih pokreta, koji su se provodili u najstrožijoj mogućoj tajnosti. Protest muslimanske i društvene elite u Bosni i Hercegovini bio je i ostao jedinstven i svijetli primjer suprostavljanja odgovornih ljudi u našem narodu nepravdama, zlu i njihov poziv da se zakonskim sredstvima osigura mir i kazne svi počinioci zločina.

Rezolucije su bile i moralni čin i čin hrabrosti, naglasio je, između ostalog, Neimarlija.

Moderator je bio Emir Zlatar, generalni sekretar VKBI. On je naglasio da su rezolucije bile jedinstvena pojava.

– Naš narod je ustao protiv odluka i onog što je provodio tadašnji režim NDH. To je veliko antifašističko naslijeđe bošnjačkog naroda i mislimo da je značajno posebno iz današnjeg aspekta. Ovo je bio iskaz u ime naroda, i ono što bi mi danas nazvali branjenjem temeljnih ljudskih prava i sloboda – izjavio je medijima Zlatar.

Potpisivanjem rezolucija protiv nasilja, Bošnjaci su prije iskazali humani, ljudski čin i digli svoj glas protiv nacističkog zla.

Izvor: Agencije