Zapisi o Bosni iz 9. vijeka – zemlja s granicama od Drine do Borove Glave

Zapisi o Bosni iz 9. vijeka – zemlja s granicama od Drine do Borove Glave

Iako je u javnosti već dugo uvriježeno mišljenje da se ime naše zemlje prvi put spominje sredinom 10. vijeka u djelu bizantijskog cara-pisca Konstantina Porfirogeneta, historijski zapisi kazuju nam drugačije.

Historičar Marko Vego donosi nam i neke druge bilješke, a u njima se ime zemlje Bosne navodi u – devetom vijeku.

-Pop Dukljanin spominje ime Bosna oko 885/86. jer se ta godina može izvesti iz opisa događaja oko kralja Budimira.

Dr Muhamed Hadžijahić, nastavlja Vego, iznio je vrlo ubjedljivu pretpostavku da je u Bosni (Sklaviniji) živio prvi knez Ratimir 838. g. spomenut u franačkim analima.

Knez Ratimir bi bio prvi poznati knez na području Bosne kao samostalne oblasti.

Pop Dukljanin naziva Bosnu zemljom s granicama od Drine do Borove Glave, dok mu je Raška istočno od Drine do Lipljana i Laba – navodi ovaj autor.

 

(MiruhBosne)

 

Previous U avionskoj nesreći kod Mostara poginulo pet osoba
Next Otkrivanje zaboravljene muslimanske i bošnjačke prisutnosti u Sloveniji

You might also like

BAŠTINA

Heraldički prsten sa motivom časnog ljiljana kao pečat Bosanskog kraljevstva i Kotromanića

Pečatni prsten sa heraldičkim simbolom znamenitog ljiljana, pronađen u Crkvini kod Kaknja tokom iskopavanja 2010. i 2012. godine, predstavlja neizbrisiv potpis i besmrtni trag postojanja srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva. Taj zlatno-srebreni

HISTORIJA

Priča o Isa-begu Ishakoviću, osnivaču Sarajeva

  Prve gradske objekte u Sarajevu podigao je Isa-beg Ishaković kao svoj vakuf, o čemu svjedoči najstariji dokument u Bosni i Hercegovini na orijentalnim jezicima, Vakufnama Isa-bega Ishakovića datirana između 1. februara

HISTORIJA

Sarajevski tramvaj na konjsku vuču: „Izuvalo se prije ulaska u tramvaj“

Nakon što je Austro-Ugarska preuzela vladavinu u Bosni i Hercegovini želja za povezivanjem BiH sa ostatkom Monarhije dovela je do stvaranja željezničkog i tramvajskog saobraćaja. Najprije je 05. oktobra 1882.