Zločin u Ahmićima: Kordić najavio pokolj, svjedočenja lede krv u žilama

Zločin u Ahmićima: Kordić najavio pokolj, svjedočenja lede krv u žilama

Pripadnici HVO-a su na današnji dan prije 30 godina, 16. aprila 1993. godine, ubili 116 Bošnjaka u selu Ahmići, a selo potpuno razorili i spalili.

Kordićeva prijetnja i osmišljeni plan

Dario Kordić, zaprijetio je javno, 1. februara 1993. godine, preko studija Vitez, Televizije HZ HB, srednjobosanskim Bošnjacima da će nestati. Ta prijetnja po sadržaju je gotovo identična, a po poruci ista, kao čuvena Karadžićeva na zasjedanju Skupštine RBIH sredinom oktobra 1991. godine. Kordić je 1. februara zaprijetio Bošnjacima riječima: “Nemojte se igrati s time! Budete li išli na neku od drugih općina, može se desiti ne samo da ne bude države BiH, nego da ne bude ni muslimanskog naroda.”

U noći, 15. aprila, je odlučio dokazati da 1. februara nije “pucao u prazno”. Sutradan je cijelo bošnjačko selo uništeno, zajedno sa stanovništvom.

Akciju su isplanirala ratni zločinci Tihomir Blaškić i Dario Kordić. Za izvršenje zločina, doveli su u rejon Viteza i specijalne jedinice HVO-a sa drugih općina, a koje su već ranije „omirisale krv“ u oružanim sukobima sa ARBiH. Tako su 14. aprila stigli Džokeri, specijalna jedinica HVO-a iz Busovače pod komandom Ante Sliškovića.

Napad HVO-a

U ranim jutarnjim satima 16. aprila 1993. godine jedinice za posebne namjene HVO-a Džokeri i Maturice izvršile su napad na Ahmiće. Bilo je 5.30h, ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.



Hrvatski stanovnici tih sela su pravovremeno upozoreni o napadu, a neki su čak i sudjelovali u njemu. Hrvatske žene i djeca su evakuirani dan prije borbi. Tog jutra, HVO vozila blokirala su glavne ceste, a napad je započeo sa tri strane kako bi se stanovništvo u bijegu usmjerilo prema jugu gdje su vojnici čekali i pucali na ljude. Manje grupe od oko pet do deset vojnika išle su od kuće do kuće, palili ih te ubijali ili tjerali mještane.



Neka od tijela su pronađena u ugljenisanom stanju i u položajima iz kojih se može zaključiti da su bili živi spaljeni.

Žrtve

Među 116 bošnjačkih civila, 32 su bili žene, a 11 djeca mlađa od 18 godina. Najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.

Muškarci su najčešće ubijani pucnjem iz neposredne blizine. Vojnici HVO-a su odvajali muškarce od njihovih porodica, a zatim ih ubijali. Izdvojili su Abdulaha Ahmića i njegovog oca u dvorište iza porodične kuće i obojici pucali u glavu. Abdulah Ahmić je tada ranjen, dok je njegov otac ubijen. Vojnici HVO-a su izdvojili i ubili muževe i sinove Nure Pezer i Fatime Ahmić. O svemu je u Hagu svjedočila Nura Pezer.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ti zločini bili zločin protiv čovječnosti, a jedan od izvršitelja ove akcije i ‘mozak’ operacije Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora. Pokolj su otkrile mirovne snage UN-a sastavljene od britanske vojske, i pukovnik Bob Stewart. Prizorište strašnog zločina bilo je potresno o čemu ostaje zabilježeno svjedočanstvo i u ovom videu.

Iako je zločin u Ahmićima po broju žrtava najmasovniji, 116 ubijenih, broj ukupno ubijenih Bošnjaka u srednjoj Bosni od strane HVO-a od sredine do kraja aprila 1993. godine gotovo je dvostruko veći.

Izvor: Vijesti.ba

Previous U Mostaru otrkiven spomenik poginulim i nestalim borcima Armije RBiH
Next Vlastitim sredstvima obnovio most na Blihi

You might also like

NAŠI DANI

Tri decenije od prvog masakra na Markalama: Bol i slike užasa ne blijede, sve je teže i teže

Na sarajevskoj pijaci Markale prije tri decenije se dogodio masakr u kojem je ubijeno 68 i ranjeno 142 građana, a preživjeli mještani glavnog grada Bosne i Hercegovine kažu da bol

NAŠI DANI

Obilježena 30. godišnjica stradanja civila u Stupnom Dolu kod Vareša

U Stupnom Dolu kod Vareša, u Bosni i Hercegovini, danas je obilježena 30. godišnjica stradanja 38 civila bošnjačke nacionalnosti koje su 23. oktobra 1993. godine ubili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Bosanska škola Coventry: Oživljavanje uspomena na žrtve genocida u Srebrenici (Video)

Jedanaesti juli 1995. godine, najtužniji dan u historiji Bosne i Hercegovine. Prvi i jedini genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Mjesto događaja zaštićena zona UN Srebrenica, malo mjesto na