Zvizdić podsjetio na vrijeme kada su u Skupštini KS sjedili profesori i akademici – sistem vrijednosti je značajno opao

“Evropljani, SAD i mi smo postali imuni na ucjene i prijetnje secesijom Milorada Dodika koje su 2007, 2012. i 2013. imale svoje efekte. Tada je uspijevao kod Evropljana da izazove dovoljno straha i izlazili su mu u susret, ali to se promijenilo i nikada se neće vratiti”, rekao je Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Bosne i Hercegovine.

Kako komentarišete skandalozne scene u Skupštini KS?

Skandalozne scene…mislim da nisu vrijedne bilo kakvog ozbiljnog komentara jer taj nivo neozbiljnosti u jednom ozbiljnom organu koji vodi Kanton Sarajevo, kao najrazvijeniji i najznačajniji dio Bosne i Hercegovine, zaista je nešto što nemam potrebu da komentarišem.

Sistem vrijednosti je značajno opao.
Podsjećam da sam bio i premijer Kantona Sarajevo i predsjedavajućeg Skupštine KS, u tom periodu je u Skupštini u prosjeku sjedilo minimalno 10-15 redovnih profesora, doktora. Tu su sjedili akademici, ozbiljni društveno-politički radnici, bardovi političkih partija.

Tada se na ozbiljan način raspravljalo o ozbiljnim stvarima i to je bilo neko vrijeme ozbiljnog razvoja Kantona, vrijeme kada smo mogli vidjeti stotine kranova u Kantonu, što je odražavalo napredak i razvoj. Nažalost, danas umjesto kranova vidimo ovakve nemile scene.

Jesu li zavladali “loši đaci”?

Čini mi je da generalno u pitanju pad sistem vrijednosti. Veliki do političke kampanje se provodi na načelima kritizerstva i populizma bez ozbiljno predstavljenih vizionarskih projekata koji znače napredak toga nivoa vlasti za koji želite da se kandidujete. Moramo na veću razinu dići vrijednosne kriterije i ophođenje u javnom prostoru. Treba vratiti dignitet Skupštini KS. Ovo se više nikada ne smije dogoditi.

(Ne)jedinstvo u NiP-u

Da li vlada apsolutno jedinstvo u NiP-u ili postoje različita strujanja?

Ne postoji nijedna stranka na planeti u kojoj postoji apsolutno jedinstvo sem Sjeverne Koreje. Prije mjesec-dva su mislili da postoji apsolutna vertikala i horizontala u SNSD-u pa smo vidjeli zadnja dešavanja, i da na svu sreću i u SNSD-u i NiP-u i drugim strankama, nadam se ubrzu u HDZ-u, postoje ljudi koji imaju svoje stavove, misle svojom glavom i svoje stavove brane ozbljnim argumentima. Neophodno je kritičko posmatranje procesa za svaku stranku.

Šta mislite o apelaciji Ustavnom sudu koju je podnio Kemal Ademović za državnu imovinu koju je federalna vlada poklonila rudniku u Varešu?

Kada smo polagali zakletvu rekli smo da ćemo braniti Ustav i državu BiH. Ta apelacija je ono što treba da radimo kao ovlašteni zastupnici na nivou države. Državna imovina je jedan od izraza suvereniteta BiH. Slažem se svakom apelacijom koja ide u pravcu zaštite državnih interesa i imovine. Mi ne osporavamo mogućnost gradovima, općinama, entitetima imovinu koja će im se staviti na raspolaganje, ali o tome odluku mora donijeti Parlamentarna skupština. Zakon o državnoj imovni mora biti usvojen na nivou BiH.

Pritisak iz Brisela

Podijeljenost koalicije na nivou BiH se vidi na zakonu o imovinu. Do kada će ovaj optimizam da se sve dogovorom može riješiti trajati?

Dijalog je najbolj instrument za države koje imaju ovavak sistem. Tu nema nikakvog nametanja ni ucjena. Važno je da svi razumiju da smo postali imuni na ucjene koje su nekada imale svoje efekta – 2007, 2012. i 2013. Dodik je prijetnjama da će izvršti secesiju često uspijevao kod Evropljana da izazove dovoljan nivo straha i izlazili su mu u susret. To se promijenilo i neće se nikada vratiti. Evropljani SAD i mi smo postali imuni na to. Dijalog je jedini mogući model da dođemo do rješenja, ali mora biti baziran na Ustavu i dobroj praksi te stavovima Vencijanske komisije.

Da nije bilo pritiska iz Brisela ne biste došli još do rješenja.

S tim sam u potpunosti saglasan. Pritisak iz Brisela je u ovom smislu bio vrlo pozitivan. Od strane naših prijatelja iz EU koji su objasnili važnost otvaranja pregovora, činjenicu da stojimo na peronu na kojem će naićli voz na kojem piše EU i sami čekamo na njemu jer su Modavija i Ukrajina ranije ušli, i ako ne uskočimo u njega, izgubili smo ogromnu šansu. Nadam se da ćemo svi to shvatiti i ozibljno raditi na evropskim integracijama.

Dodikova retorika se nije puno promijenila, ali Varhelji kaže da on ipak radi posao?

Moj stav o Dodiku nije promijenjen, ne mislim da je evropski opredijeljen političar. Sve što radi, radi iz ličnog, stranačkog ili finansijskog interesa. SNSD kroz evropsku agendu pokušava provući svoje agende, te ucjene neće proći.

Odgoda lokacije Apelacionog suda

Šta će se desiti sa Zakonom o Sudu. Hoće li možda rješenje biti u odgodi odluke o lokaciji?

Jedno od rješenjamože biti da se da određeni vremenski rok 6-12 mjeseci da se odredi sjedište, s time da sjedište suda i apelacionog suda ne može biti u istom bh. entitetu. Takva rješenja nisu nepoznata kada se nema puna saglasnost. Pitanje zakona o sudu može biti riješeno na bazi uptustva Vencijanske komisije i predstavnika EU i dobre prakse. Bilo bi krajnje neuobičajeno da apelaciono vijeće bude tako daleko od osnovnog suda i zatvorskih ustanova. Insistiranje da bude u Banjaluci nije prošlo i nećemo pristati. SNSD bi morao objasniti svojim biračima i građanima u RS zašto misli da je mnogo pogodnija lokacija Bijeljina ili Banjaluka na Istočno Sarajevo.

Jedna od njihovih teorija je zbog manjeg međunarodnog pritiska?

A veće mogućnosti pritiska od SNSD-a?! To je sistem spojenih posuda. Insistiramo na Istočnom Sarajevu. Želim naglasiti da neće doći do smanjenja nadležnosti već će biti povećane i razrađene.

Hoće li biti rješenja izbornog zakona u narednih mjesec?

Nisam optimističan. Po meni bi logično bilo da koalicija na nivou BiH usvoji tehničke izmjene izbornog zakona, a ne da to mora uraditi visoki predstavnik. To bi bio logičan politički potez.

HDZ “gura” svoju agendu u evropske zakone

Strahujete li od posljedica ako bi došlo do nametanja zbog najava iz RS?

Da bi izbjegli moguće nametanje bilo bi politički mudro i odgovrno da mi usvojimo integritet izbornog procesa. Ali, ako koalicija nije u stanju, a čini mi se da je glavni kamen spoticanja da se uz normalnu evropsku agendu ubacuje politička agenda pojedinih politički haprtija, prije svega HDZ-a da se izvrše i izmjene izbora člana Predsjedništva, a to ne može biti izvršeno jer se mora promijeniti Ustav BiH s tim da se mora izbaciti etnički prefiks kako bi barem malo implementirali presudu Sejdić – Finci. 2022. godine je bila bezočna krađa glasova uz nedovoljnu hrabru Centralnu izbornu komisiju koja to nije uspjela spriječiti niti sankcionirati.

Ako dođe do krize?

Onda će oni donijeti svoj izborni zakon, a to će biti novo kršenje Ustava i onda rizikuju nove optužnice i sudske procese.

Šta će biti s Ustavnim sudom?

Predložit ćemo zakon prema kojem će sastav odražavati omjer prema popisu iz 2013. godine.

(N1/MiruhBosne)