Roman “Melun” Envera Čolakovića štampan prvi put!

Roman “Melun” Envera Čolakovića štampan prvi put!

Po prvi put u javnosti, u izdanju Connectuma, izašao je roman “Melun” Envera Čolakovića – velikog književnika Bosne!

Napisan davne 1934. godine, nikad prije objavljen! Štampan prvi put, 47 godina nakon smrti autora!

Melun

-Kada sam, negdje u prvim mjesecima 1934. godine, počeo pisati svoj drugi roman, Melun (Prokletnik), nisam ni slutio da će ta moja knjiga u neku ruku doživjeti kob svoga naslova! Moj prvi poletarski roman, Žuti karamfili – izgubljen je. Nestao je zajedno s mojim roditeljima u ratu.

Melun je, skoro, doživio istu sudbinu. To, što ga ipak mogu pružiti čitatelju, zahvaljujem svom danas već pokojnom prijatelju, književniku Hamidu Dizdaru, koji je nakon pogibije mojih roditelja i svih stanara u ulici Jezero, br. 9 u Sarajevu “provalio u moju nezaključanu kuću” i “pokupio” moje rukopise. Na žalost – ne sve!…

Meni je osobno Melun drag roman iz više razloga. Možda najviše zbog toga, što me je upravo on potakao da napišem svoj treći roman Legenda o Ali-paši s prvenstvenom namjerom da sačuvam (bar u literaturi) jezik stare Bosne.

Oživio stari jezik kojim se nekada govorilo u Bosni

“Malo je izdavača u svijetu koji se mogu pohvaliti da su objavili knjigu koja je punih devedeset godina (!) čekala svoje prvo štampanje. Melun je napisan davne 1934. godine. Sada je to historijski roman. Ali samo zbog, ako se tako može kazati, tehničkih razloga; vrijeme i ambijent u kojem je radnja romana smještena. Dijalozi glavnih protagonista u romanu su nešto sasvim suprotno historijskom. Nevjerovatno je do koje mjere su ta viđenja, stavovi, razumijevanja, očekivanja, stremljenja aktualna i ovovremena za sve nas sa južnoslavenskih prostora ili, kako se to danas najčešće kaže, regiona. Možda baš višak historije, na balkanskim prostorima permanentno prisutan, najviše doprinosi toj aktualnosti ovog romana. Kao što je, možda, taj višak historije i glavni razlog maćehinskom odnosu spram književnog opusa Envera Čolakovića.

Nevjerovatna je i razina naše aljkavosti i nemara spram vlastite kulturne historije, književne baštine i spisateljske zaostavštine autora Envera Čolakovića. Jedva da smo posjedovali i šturu informaciju o postojanju ovog rukopisa. Connectum ga objavljuje integralno, bez bilo kakvih uredničkih dotjerivanja i skraćivanja, osim minimalnih, nužnih leksičko-pravopisnih intervencija”-navode iz Izdavačke kuće Connectum.

O romanu “Melun” koji je Enver Čolaković počeo pisati  još kao mladić, a zbog okolnosti Drugog svjetskog rata” uspio završiti tek 1950. (ponovo rekonstruišući dva nedostajuća poglavlja) sam autor je  za života zapisao:

„Osnovna misao Meluna da čovjek otrovan strašću za stjecanjem kapitala ne može da se svojom vo­ljom izmijeni i preodgoji, već da je za to potrebna korjenita; izmjena društvenog sustava, mislim da je u romanu do­voljno plastično iznesena, kao i ilustracija vremena ekonomske krize iz koje su izrasli i fašizam i nacizam i koje je danas – historijsko“.

Najveća vrijednost romana Melun, prema ocjeni kritičara je, što je to rukopis koji je dokumentirao i oživio stari jezik kojim se nekada govorilo u Bosni.

Previous Rudnik srebra Vareš: Svjetlija budućnost za Bosnu i Hercegovinu?
Next Omogućen ulazak u Bosnu i Hercegovinu srodnicima bh. državljana evukuisanih iz Gaze

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Dvije ilustracije iz historije jezika i školstva

U povodu Međunarodnog dana maternjeg jezika po kojem se podsjećamo na zabrane  jezičkih prava u društvu, napose u školstvu, ovdje ilustrativno ukratko prikazujemo stanje odnosa državnog aparata prema bosanskom jeziku

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Haris Silajdžić promovisao zbirku poezije “Sarječja”

Promocija zbirke poezije pod naslovom “Sarječja”, autora Harisa Silajdžića, održana je večeras u Sarajevu. Govoreći o knjizi, prof. dr. Esad Bajtal, jedan od promotora, kazao je da zbirka otkriva pjesnika

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

‘Ikavski zemljopis’ istinski zapis o Bosni i njenom identitetu

Knjiga “Ikavski zemljopis”, autora Ivana Lovrenovića, nije obični putopis nego istinski zapis o Bosni i njenom zaboravljenom identitetu, rečeno je na promociji ovog djela, koja je održana u srijedu navečer