Bosanska kuća ne pokazuje svoje bogatstvo prema vani. Sva ljepota je sačuvana unutra za porodicu

Bosanska kuća ne pokazuje svoje bogatstvo prema vani. Sva ljepota je sačuvana unutra za porodicu

O zlatnim nitima naše tradicije, govorila je Amra Madžarević, muzejska savjetnica u Muzeju Sarajeva, u Ramazanskom programu Hayat TV.

Dotakla se toga kakav se način života može iščitati iz elemenata bosanske kuće.

Sehare su se rezbarile i djevojke su svoje vezove odlagale i čuvale u tim seharama. Nalazimo se u Saburinoj kući. Možemo vidjeti svu ljepotu i jednostavnost bosanske kuće. Bosanska kuća je od avlije do sobe vrlo jednostavna. Bosanska kuća ne pokazuje svoje bogatstvo prema vani. Čovjek svoje bogatstvo ne pokazuje onima koji su vani. Sva ljepota je sačuvana unutra za porodicu. Enterijer je jednostavan bez obzira da li se radi o maloj ili velikoj kući. Razlika je samo u broju kvadrata – rekla je Madžarević.

U Saburinu kuću je mogao doći bilo koji gost i tu biti tri dana, a da ga niko ne pita ko je i odakle je došao.

Muški dio kuće je služio kada bi u kuću dolazili nepoznati ili nedovoljno bliski muškarci. Kada njih nije bilo onda se žena mogla kretati po cijeloj kući. Objedovalo se, ručalo i iftarilo zajedno, a posebno za vrijeme ramazana. Danas je život drugačiji. Evo nas u mjesecu ramazanu i to vrijeme trebamo koristiti da se družimo i sastajemo. Mladi ljudi se sve više druže u vrijeme iftara. Ponovo se pojavljuju zajednički iftari. To je dio naše tradicije i trebamo se nastaviti družiti – ističe Madžarević.

Pogledajte video OVDJE.

https://youtu.be/MTmSi270B4Q
Previous Elektroprivreda BiH obustavila radove u Rudniku uglja Zenica
Next „Bosanska armija najboljih sinova“ - aktivnosti obilježavanja Dana Armije R BiH u TK

You might also like

BAŠTINA

Stari bosanski gradovi: Hlivno – Livno – Bistrički Grad

Župa Hlivno spominje se još od X vijeka, a Bistrički Grad od 1326. godine. Te godine je Livno, Duvno i Glamoč bosanski ban Stjepan Kotromanić pripojio Bosni i od njih

BAŠTINA

Tuzla: Informacionim tablama označena nekropola stećaka u Breškama

Dana, 1. septembra 2020. godine stručni saradnici Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona izvršili su postavljanje informacionih tabli kojima je označena nekropola sa stećcima „Stare

HISTORIJA

BOSANSKI JEZIK KOD SUSJEDA

  – Malo je poznato da je popularni hrvatski pjesnik Andrija Kačić-Miošić (1704–1760) svoju “Korabljicu” kako u naslovu knjige kaže ‘prinio iz knjiga latinskih, talijanskih i iz kronika Pavla Vitezovića