Isprava Skender-baše od godine 1486.

Isprava Skender-baše od godine 1486.

Zaslužni gvardijan samostana fojničkog, gosp. fra Mijo Batinić, dostavio mi je jednu vrlo zanimljivu ispravu, da je objavim u ovom listu.

Ta isprava napisana na papiru, koji je gragjen rukom (Schoplpapier), više puta je prelomljena i pokazuje u spoljašnosti svojoj tragove starine.
U visinu mjeri 30 cm, a u širinu 13-5 cm. Na vrhu napisana je tugra, ili kako se u samom tekstu veli ‘gospodski biljeg’; na njemu se još i danas vide tragovi pijeska od tinjca, kojim bijaše posipan.
Tugru sačinjava pobožni usklik … (‘el mulkju illa malik’), što znači: ‘O Stvoritelju svemira!’ Iza tugre slijedi bosančicom napisana sadržina isprave, dok je datum napisan na strani.
Dodatna slika predočuje nam u smanjenom ponešto formatu fotografski snimak ove isprave, koja doslovce glasi:

tekst.PNG

Tekst Isprave: transkripcija autora – Ć. Truhelka (Glasnik Zemaljskog muzeja… )

Pismo u ovoj ispravi ima – kako nam fotografska slika pokazuje – nekoje odlike od običajene bosančice, naročito u znakovima za Б, Є, Ϲ, Ь i u kraticama… (autor navodi primjere).
U jezičkom pravcu vrijedi da se istakne upotreba južnog govora, pri čemu se ie (ije) ne označava sa… (primjeri).

Za našu povijest ima ova isprava s toga vrijednost, jer nam posvjedočava, da su se Osmanlije u početku svoje vladavine služile domaćim govorom i pismom, i to posve pravilno.

Izdavatelj isprave, Skender-baša, identičan je sa sedmim bosanskim sandžak-begom Iskenderom, koji je prvi put godine 880. po Hidžretu (1475.), a drugi put 890. (1485.) godine bio na čelu uprave u vilajetu Bosna.

Zanimljivo je, da se u ovoj ispravi Iskender naziva bašom, dočim nam dosad poznati izvori kazuju, da su se bosanski sandžak-bezi tek počevši od Ferhada godine 993. po Hidžretu dobili naziv ‘paša’.

isprava
Izvor: dr. Ćiro Truhelka: Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, oktobar-decembar 1894.)

(MiruhBosne)

Previous Pernarova reakcije na izjave predsjednice RH: Bosanci su dobri ljudi, Bosna i Hercegovina nije prijetnja za Hrvatsku
Next Bosansko preuzimanje Dalmacije od Ugara

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Sjećanje na našeg uglednog historičara Mustafu Imamovića (1941 – 2017)

Profesor emeritus na Pravnom fakultetu u Sarajevu Mustafa Imamović rodio se u Gradačcu 29. januara 1941, a umro je u Sarajevu 23. januara 2017. godine. Studirao je, diplomirao, magistrirao i

KULTURA I UMJETNOST

Kada će se Povelja Kulina bana vratiti u Bosnu i Hercegovinu

Iz Bosne i Hercegovine ponovo zahtjev Rusiji da joj ustupi Povelju Kulina bana – najstariji dokument srednjovjekovne bosanske države. Ovaj put, inicijativa je došla od manifestacije „Večernjakov pečat“, u organizaciji

HISTORIJA

Dubrovačka palača vojvode Sandalja Hranića

Palača vojvode Sandalja Hranića jedno je od onih reprezentativnih dubrovačkih stambenih zdanja danih bosanskim kraljevima i velikašima u posljednjim desetljećima 14. i prvoj trećini 15. stoljeća. Uz izdašne darove u