Isprava Skender-baše od godine 1486.

Isprava Skender-baše od godine 1486.

Zaslužni gvardijan samostana fojničkog, gosp. fra Mijo Batinić, dostavio mi je jednu vrlo zanimljivu ispravu, da je objavim u ovom listu.

Ta isprava napisana na papiru, koji je gragjen rukom (Schoplpapier), više puta je prelomljena i pokazuje u spoljašnosti svojoj tragove starine.
U visinu mjeri 30 cm, a u širinu 13-5 cm. Na vrhu napisana je tugra, ili kako se u samom tekstu veli ‘gospodski biljeg’; na njemu se još i danas vide tragovi pijeska od tinjca, kojim bijaše posipan.
Tugru sačinjava pobožni usklik … (‘el mulkju illa malik’), što znači: ‘O Stvoritelju svemira!’ Iza tugre slijedi bosančicom napisana sadržina isprave, dok je datum napisan na strani.
Dodatna slika predočuje nam u smanjenom ponešto formatu fotografski snimak ove isprave, koja doslovce glasi:

tekst.PNG

Tekst Isprave: transkripcija autora – Ć. Truhelka (Glasnik Zemaljskog muzeja… )

Pismo u ovoj ispravi ima – kako nam fotografska slika pokazuje – nekoje odlike od običajene bosančice, naročito u znakovima za Б, Є, Ϲ, Ь i u kraticama… (autor navodi primjere).
U jezičkom pravcu vrijedi da se istakne upotreba južnog govora, pri čemu se ie (ije) ne označava sa… (primjeri).

Za našu povijest ima ova isprava s toga vrijednost, jer nam posvjedočava, da su se Osmanlije u početku svoje vladavine služile domaćim govorom i pismom, i to posve pravilno.

Izdavatelj isprave, Skender-baša, identičan je sa sedmim bosanskim sandžak-begom Iskenderom, koji je prvi put godine 880. po Hidžretu (1475.), a drugi put 890. (1485.) godine bio na čelu uprave u vilajetu Bosna.

Zanimljivo je, da se u ovoj ispravi Iskender naziva bašom, dočim nam dosad poznati izvori kazuju, da su se bosanski sandžak-bezi tek počevši od Ferhada godine 993. po Hidžretu dobili naziv ‘paša’.

isprava
Izvor: dr. Ćiro Truhelka: Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, oktobar-decembar 1894.)

(MiruhBosne)

Previous Pernarova reakcije na izjave predsjednice RH: Bosanci su dobri ljudi, Bosna i Hercegovina nije prijetnja za Hrvatsku
Next Bosansko preuzimanje Dalmacije od Ugara

You might also like

NASLIJEĐE

Nekada stroga vojna tajna: Titov bunker u Konjicu posjetiocima nudi putovanje u prošlost

Nekada jedna od najvećih jugoslovenskih vojnih tajni, Titov bunker ARC DO u brdima nadomak Konjica autentično svjedoči prohujalim hladnoratovskim vremenima i posjetioce doslovno vodi u putovanje kroz vrijeme, javlja Anadolu

KULTURA I UMJETNOST

U Sarajevu otvoren Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995, koji je pokrenut uz podršku Međunarodnog tribunala za ratne zločine (MKSJ) u Hagu, otvoren je u Sarajevu. U okviru Muzeja nalaze se arhiv

KULTURA I UMJETNOST

‘Zašto je zabranjen bosanski jezik’ – knjiga povodom 110 godina od pokušaja austrougarske vlade da dokine bosanski jezik

Ove godine se navršava tačno 110 godina od Odluke austrougarske vlade da zabrani upotrebu bosanskog jezika. Odluke, čije posljedice i šteta po opstojnost bosanskog jezika ni danas, nakon toliko vremena,