Marinko Pejić: Cjelovita Bosna i Hercegovina jedino rješenje, nismo veliki da se dijelimo (Video)

Marinko Pejić: Cjelovita Bosna i Hercegovina jedino rješenje, nismo veliki da se dijelimo (Video)

Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine prof. dr. Marinko Pejić govorio je o stanju u našoj zemlji, odnosu Republike Hrvatske prema bosanskohercegovačkim Hrvatima, posebno je komentarisao politiku HDZ-a.

Komentarišući nedavni skup u Neumu Pejić je istakao kako na isti nije pozvan niko iz Sarajeva; predstavnici kulturnih institucija Hrvata u Sarajevu i intelektualci nisu konsultovani jer se ne slažu s tom politikom podjela. Cilj onih koji zagovaraju nove podjele je ostanak na vlasti, a Hrvati u Bosni su ugroženi od svojih, smatra predsjednik HNV-a.

Profesor Pejić ističe potrebu dobrih međuljudskih odnosa u Bosni i Hercegovini, te naglašava kako nema mjesta za nove podjele. Govorio je pohvalno i o svom životu provedenom u glavnom gradu, u Sarajevo je profesor svojevremeno doselio iz Gruda.

Video: FACE TV

(MiruhBosne)

Previous Bosnalijek u 2016. godini ostvario neto prihod u iznosu od 136 miliona maraka; Bosnalijekovi proizvodi prisutni na čak 17 tržišta
Next Tri miliona eura za otvaranje 600 novih radnih mjesta u Bosni i Hercegovini

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

“KRIVAJA” – TVORNICA MONTAŽNIH KUĆA DOO ZAVIDOVIĆI: Zahvaljujući kvalitetu uspješno posluju na tržištu zapadne Evrope i Skandinavije

Generalni direktor Krivaja – Tvornice montažnih kuća iz Zavidovića Ismet Mujanović u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o poslovanju u tekućoj godini, o problemima sa kojima se Tvornica

OTPOR BOSNE

Edin Haračić Klej, bosanski vojnik koji je uništio šest agresorskih tenkova (VIDEO)

Edin Haračić poznatiji pod nadimkom Klej. Heroj koji je sa 21 godinu zaustavio prodor agresorskih vojnika i tenkova ka Kalesiji i Tuzli uništivši 6 neprijateljskih tenkova. “Prije podneva 22. marta

NASLIJEĐE

Dubravko Lovrenović uoči sjednice Komiteta UNESCO-a: Očekujemo uvrštavanje stećaka na listu svjetske baštine

Očekujemo, rekao bih s razlogom, da stećci, odnosno da nominirane nekropole – njih 30 od čega 22 u Bosni i Hercegovini, dvije u Hrvatskoj i po tri u Srbiji i