Džamija u Petnjici – čuvar preko 500 unikatnih ćilima

Džamija u Petnjici – čuvar preko 500 unikatnih ćilima

 

Za ovu džamiju važi vjerovanje da njene temelje čuvaju meleci-anđeli koji svoje vjernike, kao i njihove porodice štite od svih nedaća. Zato ova bogomolja u Petnjici nikada nije stradala, a njena jedinstvena arhitektura i nakon toliko vjekova odolijeva zubu vremena.

Petnjičani se nadaleko hvale ovom božjom kućom i ponosno za nju kažu da je jedna od najljepših džamija u Evropi, jedinstvene arhitekture, sa drvenim, ručno rezbarenim stubovima. Sa površinom od oko 550 metra kvadratna može da primi više stotina vjernika. Džamija u Petnjici je inače poznata po tome što je jedina trospratna džamija u Crnoj Gori, a i na Balkanu.

Istražujući po brojnim sajtovima ipak, ne može se naći podatak kada je ova džamija sa sigurnošću nastala. Narodno predanje kaže da je to bilo krajem 16. vijeka. Historičari njenu izgradnju povezuju sa dolaskom Hajdar- paše Selima 1689. godine, kada je izgrađeno više objekata orijentalnog stila u Limskoj dolini.

 

Njen prvobitni izgled znatno se razlikovao od današnjeg. Obim zgrade je bio manji-prvi sprat napravljen od kamena, a drugi od drveta. Minaret je bilo drveni, a džamija je bila pokrivena tahtom.

U narodu postoji predanje da je kamen za njenu izgradnju donešen sa džamije koja se nalazila u srednjevjekovnom utvrđenju Bihor, na vrhu strmog brijega Gradina, iznad sela Bioča.

Petnjica je krajem 17. i početkom 18. vijeka prerasla u značajno okružno središte, a broj stanovnika u petnjičkom kraju je rastao. Tako je džamija postala premala za sve vjernike muslimanske vjeoispovijesti, pa se 1901. godine krenulo sa proširenjem, o čemu svjedoči tarih napisan arapskim pismom na ploči koja se čuva u džamiji.

Materijal za dogradnju džamije, unutrašnje opremanje, kao i novac i hranu za majstore, obezbijedio je narod ovog kraja dobrovoljnim darovima i prilozima.

Džamija je tokom 20. vijeka pretrpjela nekoliko promjena, da bi joj posljednjom rekonstrukcijom 2005. godine, bio vraćen pređašnji izgled.

Čuvar preko 500 unikatnih ćilima

Osim historijskog značaja, ova džamija je imala veoma značajnu ulogu u opismenjavanju i očuvanju kulturnog identiteta muslimanskog življa u ovom dijelu Crne Gore.

Naime, u njoj se čuva preko 500 unikatinih ćilima koji su prije dvije godine proglašeni za nematerijalno kulturno dobro Crne Gore.

Vođa idejnog projekta Ismet Latić kaže za CdM da sviijetu ne postoji toliko ćilima na jednom mjestu.

“Oni predstavljaju naše kulturno dobro. Svaki je različito rađen i ne postoji nijedan koji je identičan sa drugim. Način izrade je takav da se na ćilimu mogu vidjeti raznovrsni tipovi dizajna koji uključuju cvijeće, ruže i raznovrsne perunike”, ističe sagovornik CdM-a.

Ono što je posebno interesantno jeste da su neki ćilimi stari i po 300 godina, što je podatak koji svjedoči o neprolaznosti vrijednosti koje Petnjica, priznaćete, pomno njeguje a džamija vjekovima čuva.

Previous Privreda: ZDK bilježi rast po brojnim parametrima
Next Njemački novinar o našoj zemlji: Bosna je postala najsigurnije mjesto u Evropi. Duh tolerancije u Sarajevu

You might also like

NAŠI LJUDI

NAJNOVIJE ISELJAVANJE BOŠNJAKA IZ CG: Prijeti li opustošenje životnog prostora ?

Radi se o „kontinuitetu odlazaka“ sa ovih prostora, prije svega bošnjačkog stanovništva. Piše: Šemsudin Hadrović Tek od nedavno se neke NVO u Crnoj Gori (Euromost) počinju zanimati za fenomen migracija,

INTERVJU

Dubravko Lovrenović uoči sjednice Komiteta UNESCO-a: Očekujemo uvrštavanje stećaka na listu svjetske baštine

Očekujemo, rekao bih s razlogom, da stećci, odnosno da nominirane nekropole – njih 30 od čega 22 u Bosni i Hercegovini, dvije u Hrvatskoj i po tri u Srbiji i

NAŠI DANI

Kraljeva Sutjeska: Donacija sarajevske općine Centar franjevačkom samostanu i džamiji sultana Fatiha (Foto)

Kraljeva Sutjeska zajedno sa tvrđavom Bobovac je bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića Tomaša i Tvrtka. Prije nego je Austro-Ugarska dala mjestu naziv Kraljeva Sutjeska u starijim dokumentima, u