NEKADAŠNJA SREBRENICA – najbogatije rudište srebra u Evropi!

NEKADAŠNJA SREBRENICA – najbogatije rudište srebra u Evropi!

 

Zna se šta je bilo sa Srebrenicom i njenim stanovništvom, kako danas izgleda taj gradić i kako se u njemu živi. A kako je Srebrenica zgledala u sretno doba kad su Bosnom vladali njeni banovi i kraljevi govori nam arhivska građa.

 
Geološka istraživanja su pokazala da region današnje Srebrenice predstavlja najbogatije rudište srebra u Evropi. I sami naziv Srebrenice to pokazuje. Ovdje se rudarilo već u prethistorijsko doba. Rimljani su proširili eksploataciju srebra, olova i drugih ruda u tolikoj mjeri da su u nedalekoj Gradini, podigli najveći rudarski grad u Rimskom carstvu, koji je svojevremeno Zemaljski muzej u cijelosti otkopao.

 

Eksploatacija rudnog blaga Srebrenice je nastavljena i u srednjem vijeku od strane bosanskih vladara, u tolikim razmjerama da su ga u jadranske luke dopremale karavane od po 400 konja, a samo jedan tovar je težio i do 120 kg. Iz jadranskih luka se izvozio diljem Mediterana i prodavao od Maroka do Bejruta, i od Venecije do Engleske.

O razmjerama izvoza ovog metala govori podatak iz 1413. g. kad ga je izvezeno 86.000 kg, što iznosi 30 tona, a potom u dva navrata po 120.000 kg, što po današjej mjeri iznosi 11,5 tona. Za pojedine pošiljke koje su prodavane u Veneciji dobijalo se i do 100.000 dukata. Nije čudo da je kralj Tvrtko kupovao dijamante koje je plaćao po 16.000 dukata, a kralj Tomaš je na ime mirovnog ugovora isplatio sultamu Mehmedu II 160.000 dukata. Samo je tamošnja carina godišnje donosila 30.000 dukata.


Na toliko bogatstvo Bosne bacila je oko i onovremena Srbija. Kad su Srbi 1411. godine upali u Srebrenicu prvo su je opljačkali, a onda spalili. Koliko je srpska strana bila uporna da je trajno prisvoje govori podatak da su je u nekoliko godina Srbi osvajali a Bosanci povraćali čak devet puta.


Kako je Srebrenica izgledala u srednjem vijeku? Izgledala je ljepše nego mnogi onovremeni evropski gradovi. Dovoljno je reči da je imala organiziranu zdravstvenu zaštitu. Arhivska građa spominje liječnike i vidare. Postojala je bolnica za gubavce. Bogatiji ljudi su oporučno ostavljali kuće za zbrinjavanje siromašnih. Među brojnim dućanima prodavale su se knjige, mastila za pisanje, svila, brokat i druga skupocijena roba. I kulturni život j bio na visini. Spominju se glumci, svirači itd.


Za Srebrenicu se veže u Evropi najstariji poznati gradski propis o zaštiti ljudske okolice. Naime, kako je u Srebrenici i u okolici bilo puno talioničarskih peći iz kojih je stalno dimilo i zagađivalo zrak građani su se pobunili. Tvrdili su da je to uzrok smrti mnogih ljudi i od vlasti su tražili da se peći izmjeste, u čemu su jspjeli.


Zapisi govore da je u gradu postojala i kanalizacija. S obje strane ulice bili su kanali prekrivei pločama. Daj Bože mira i sloge, potencijal Srebrenice je toliki da bi za kratko vrijeme bila još ljepša i bogatija nego je bila.

Autor: prof. Enver Imamović
Previous Goražde obilježava godišnjicu Armije Bosne i Hercegovine (FOTO)
Next Junak Rome! Džeko: Nadam se plasmanu u finale Lige prvaka

You might also like

HISTORIJA

Kurdi: ‘Potomci džina’ i narod od 30 miliona bez države

  Korijeni Tačno porijeklo imena Kurd nije razjašnjeno, iako se vjeruje da je sam termin stariji od formiranja etničke grupe nekoliko stoljeća ili čak milenija. Jezik Kurdski jezik ima status

KULTURA I UMJETNOST

Kako se krojila jezička sudbina Bošnjaka: Srpsko-hrvatski lingvocid u bečkim rukavicama

Jezička sudbina Bošnjaka skrojena je u Beču 1850. godine dogovorom o jezičkom jedinstvu Hrvata i Srba, a stotinu godina kasnije u Novom Sadu zapečaćena tzv. novosadskim dogovorom istih reprezentanata. Uprkos

HISTORIJA

BOSNA U VRIJEME BANA KULINA (II) – Križarska opasnost

Jasno je da Kulin nije bio nikakav ugarski vazal, nego, za razliku od svog prethodnika bana Borića, nije bio ni politički povezan sa ugarskim kraljem. Iz knjige Mustafe Imamovića ‘Historija