Stari grad Bužim (FOTO)

Stari grad Bužim (FOTO)

 

Smješten na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine grad Bužim graniči sa Bosanskom Krupom na istoku, Cazinom na jugu i Velikom Kladušom na sjeverozapadu.

O tačno datumu nastanka starog grada Bužim nema tačnih podataka, kako se navodi u zvaničnim dokumentima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Na osnovu sistema gradnje može se kazati da je grad sagrađen u 14. stoljeću, od kada ima i nešto više podataka o njemu.

– Mjesto susreta različitih kultura i religija –

Stari grad Bužim se pod imenom Čava spominje 1334. godine, a kasnije dobiva naziv Bužim po, kako se u narodu kazuje, rijeci Bug u Poljskoj odakle se stanovništvo iselilo bježeći od progona zbog svoje bogumilske vjere. Ovu nekada strateški vrlo značajnu utvrdu 1564. godine sa svojim četama osvaja Mustafa-beg Sokolović, ali je ubrzo gubi iz svoga posjeda.

Međutim, osokoljeni bosanskim Ferhad-pašom, Turci ga ponovo osvajaju 1576. godine, nakon čega ostaje pod Osmanskom upravom sve do aneksije Bosne i Herecegovine.

“Ističe se po tome što je kao nacionalni spomenik u potpunosti drugačiji od ostalih starih gradova u Bosni i Hercegovini, jer je u 15. stoljeću, pod upravom Juraja Mikuličića, u potpunosti rekonstruiran i nanovo sazidan kada dobiva renesanse arhitektonske fortifikacione karakteristike po principima italijanske renesane. Zato je stari grad Bužim najznačajniji srednjovjekovni grad u Krajini“, ističe u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Sead Emrić, historičar.

Nekada je u tom Starom gradu postojala srednjevjekovna nekropola stećaka koji su kasnije ugrađeni u njegove zidine. Arheološka istraživanja su utvrdila da su se u dvorištu vanjskog grada tokom 19. stoljeća, nalazila 22 stambena objekta starobosanske arhitekture.

Stanovništvo koje je živjelo u samom gradu i oko njega, uglavnom su bili vojnici graničari koji su se u mirnodobskom periodu bavili zemljoradnjom i stočarstvom. Nekada je tu postojao i rudnik, a bilo je srebra. U osmanskom periodu u tvrđavi je postojala i bila aktivna prepisivačka radionica u kojoj se njegovala tradicija prepisivanja knjiga.

– Historijsko-turistički značaj –

Stari grad Bužim sada predstavlja ruševinu nekada vrlo moćne utvrde, čija se glagoljska ploča i danas čuva u Povijesnom muzeju u Zagrebu, a koja predstavlja jedan od tri najznačajnija spomenika te vrste u Bosni i Hercegovini.

Zbog izuzetne vrijednosti, Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika proglasila ga je 2003. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Njegova vrijednost i sada ima težinu, jer se nalazi na sjeverozapadu nadomak Evropske unije što predstavlja izuzetnu šansu za razvoj kulturno-historijskog turizma.

“Stari grad Bužim je od 1851. godine u jako teškom stanju i na spisku od dvadeset najugroženijih nacionalnih spomenika on je prvi po ugroženosti. Po principima analogije se može utvrditi kakav je to bio grad i kada se danas pogleda jedan Žužemberk u Republici Sloveniji, možemo kazati da je stari grad Bužim bio identičan tom izgledu. Stara glagoljska ploča koja je nekada bila na starom gradu Bužimu, koja datira iz 1495. godine, svjedoči o vezi bosanske i hrvatske kulture koje se međusobno isprepliću. To je vrlo značajna činjenica koju treba staviti u funkciju turizma“, navodi Emrić.

Natpis na glagoljici našao je još 1876. godine i izvadio iz zida Bužimskog starog grada jedan austrijski časnik, te ga predao sadašnjem Povijesnom muzeju u Zagrebu, koja se i sada tamo čuva. U natpisu se spominje Juraj Mikulčić kao obnovitelj Starog grada, a prema historičarima datira iz 1495. godine.

Previous Bosanski i Crnogorski antifašisti na Tjentištu obilježili 75. godišnjicu bitke na Sutjesci
Next Bregović: 'Naši igraju i pobjeđuju. Šteta što nema i Bosne, valjda ćemo u Kataru biti svi skupa'

You might also like

NASLIJEĐE

Mumin Bajrić krajišku historiju čuva u svom muzeju starina

Bajrić Mumin (76) iz cazinskog naselja Stijena, vlasnik je jedinstvenog muzeja starina, a njegova etnološka zbirka broji preko 100 eksponata. Mumin priča da je prije 6 godina počeo prikupljati stare

HISTORIJA

Kako je u Bosni i Hercegovini spriječen genocid nad Romima

U Drugom svjetskom ratu Bošnjaci su spasili Rome od sudbine kakva ih je zadesila širom Evrope. Romi su narod koji je kroz svoju historiju veoma puno patio. Posebno se to odnosi

HISTORIJA

Mili – Visoko: Mjesto krunisanja bosanskih kraljeva

Muzej na otvorenom, koji bi govorio o srednjovjekovnoj Bosni, trebao bi se nalaziti na mjestu krunisanja i pokopavanja bosanskih kraljeva. Bogata historija srednjovjekovne Bosne nedovoljno je predstavljena javnosti, uprkos činjenici