Nakon Titove smrti udarili su po Bosni: Beogradska konstrukcija ‘Tamnovilajetske BiH’

Nakon Titove smrti udarili su po Bosni: Beogradska konstrukcija ‘Tamnovilajetske BiH’

U fokusu ovog rada Denisa Veladžića je slika tamnovilajetske Bosne i Hercegovine koja se, kao konstruirana i diseminirana percepcija pomenute republike, javlja u beogradskoj informativno-izdavačkoj djelatnosti s početka 1980-ih godina. Ideološka sintagma tamnovilajetska BiH podrazumijeva “kritizerski” i negativan uklon prema društveno-političkoj zbilji i prilikama u toj republici.

Rad ukazuje na glavne propagatore sintagme i objašnjava njihov pokretački motiv, stavljajući njihov aktivizam u kontekst širih društveno-političkih prilika i kretanja na ideološkoj sceni socijalističke Jugoslavije tog vremena. Kroz analizu narativa kojim se gradila ova slika, primijenjenih sredstava i metoda rada proponenata ove percepcije, njihovog etičkog i naučnog pristupa u obradi fakata i predstavljanju bh. zbilje, rad ukazuje na glavne gradivne teze kojim se konstruirala slika tamnovilajetske BiH.

-“Val” tendencioznog, aferaškog i manipulativnog pisanja o Bosni i Hercegovini, tačnije tretiranja različitih “bosanskohercegovačkih” tema s izrazito negativnim uklonom, u beogradskim sredstvima informiranja i izdavačkoj djelatnosti počinje u godini Titove smrti, da bi tokom 1981. došlo do umnožavanja ovakvih napisa u mjeri da je takav odnos, krajem 1982. i početkom 1983, zaprimio karakteristike organizovane medijske kampanje.

Cjelovit tekst ‘Diseminacija slike tamnovilajetske BiH u beogradskoj
izdavačkoj i informativnoj djelatnosti s početka 1980-ih
godina
‘ dostupan u online izdanju časopisa Historijska traganja, Inistitut za historiju UNSA.

Previous SIPA provjerava nabavku respiratora u Rs
Next Doznake bosanske dijaspore te ino-penzije doprinose očuvanju stabilnosti domaće ekonomije

You might also like

HISTORIJA

Akademik SANU Mihailo Dinić: Izuzimajući Hum, pravoslavlja u Bosni u Tvrtkovo doba – NIJE BILO

Piše: Miroslav Ćosović U Lučici kod Požarevca, 23. aprila 1899. godine, rođen je budući istoričar i akademik Mihailo Dinić. Školovao se u rodnom mestu, Požarevcu i Beogradu, a onda je

HISTORIJA

Kraljica Jelena Gruba – jedina žena na čelu Bosanskog kraljevstva

Jelena Gruba je bila bosanska kraljica, prvo kao supruga kralja Dabiše, a zatim kao jedina žena na bosanskom vladarskom tronu. Brak sa Dabišom je trajao od 1391. do njegove smrti 1395. godine. Iz

HISTORIJA

Bosna je svoja, ali i svih koji je poštuju

Koliko se određeni historijski falsifikati i mitovi svjesno te konstanstno ponavljaju, isto tako potrebno je ponovljati činjenice. Vasa Čubrilović, srbijanski historičar, širenje pravoslavlja u Bosni i doseljavanje Srba datira u