Šume i vode su najvažniji prirodni resurs, prirodno bogatstvo Bosne i Hercegovine

Šume i vode su najvažniji prirodni resurs, prirodno bogatstvo Bosne i Hercegovine

Šume i vode su najvažniji prirodni resurs, prirodno bogatstvo Bosne i Hercegovine. Mi smo u Bosni i Hercegovini nagrađeni postojanjem, u velikoj mjeri očuvane prirode i prirodnih šuma koje se nalaze oko nas. Ali vrlo često ne vodimo računa i ne smatramo da je to naša obaveza i naša briga, individualna i kolektivna – kazao je dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof.dr. Ahmet Lojo u intervjuu za Fenu, a u povodu 21. marta – Svjetskog dana šuma.

Naveo je podatak da šume pokrivaju više od 57 posto površine teritorije Bosne i Hercegovine, a više od 60 posto teritorije su šume i šumska zemljišta kao jedno od najvažnijih prirodnih resursa države.

Kao i u svim razvijenim državama, kazao je, donose se pravni akti, zakonske odredbe usmjerene na trajno očuvanje šuma, njihovo gospodarenje i korištenje. Tako je i u BiH. Jedan od problema, smatra on, je što na području entiteta Federacija BiH nije donesen zakon o šumama, a zakonska regulativa postoji na nivou kantona, posebno o endemskim vrstama.

Izrazio je nadu da će ubrzo biti donesena kvalitetna rješenja i zakon usvojen na nivou FBiH.

Profesor Lojo kaže da su na crvenoj listi ugroženosti različite endemske vrste, a najugroženija je tisa i zaštićena je na cijelom prostoru, potom Pančićeva omorika, munika, kao endem Balkana.

Naglašava da su  kolektivna ali i individualna odgovornost ključne za očuvanje šuma, a planinarski turizam je jedan od načina kako doprijeti do svijesti građana u zaštiti i očuvanju šuma, ekologije, a to se postiže i kroz proces obrazovanja, počev od vrtića pa dalje.

– Planinarski turizam je jedna od metoda očuvanja šuma. Kod nas je posebno razvijen, naročito u okolini većih gradova kada ljudi žele da se ‘nadišu’ svježeg zraka i izlaze na planinska područja, u zonu šume. Ali, na žalost, mnogi od njih ostavljaju i ogromne količine smeća, a to je opet znak, koliko građani “brinu” o očuvanju okoline, ekologije, ne samo šuma – rekao je.

Svi smo, ističe Lojo, odgovorni za očuvanje šuma. Građani vrlo često ne razmišljaju o šumama i njihovom očuvanju kao o nekom svom zadatku. Mada smo svi direktno ili indirektno korisnici svih funkcija šuma koje one imaju, a najvažnije funkcije nisu privredne, osiguranje proizvoda iz šuma, kako drvnih tako i nedrvnih . U prvom redu to je njihova zaštitna funkcija, zaštita šumskog zemljišta od erozije, zaštita izvorišta voda, regulisanje stabilnog izvorišta voda i druge blagodeti postojanja šuma.

– Mi smo u BiH nagrađeni postojanjem u velikoj mjeri očuvane prirode i prirodnih šuma koje se nalaze oko nas, vrlo često ne vodimo računa i ne smatramo da je to naša obaveza – naglasio je Lojo.

To se prelama, dodao je, i kroz politička rješavanja određenih pitanja, kao što je ukidanje finansiranja namjenskog fonda za očuvanje i unapređenje opšte korisne funkcije šuma, jer i privrednici i društvo smatraju to parafiskalnim nametom.

Međutim, kaže Lojo, to je obaveza koja je normalna u svim razvijenim dijelovima svijeta i “mi pokušavamo stalno, kroz različite aktivnosti, doprijeti do ljudi kako bi shvatili da je obaveza svakog čovjeka, građanina da se brine o šumama i da ulaže dio svojih prihoda”.

Za očuvanje šuma su odgovorni i šumari, ustvrdio je, jer zahvaljujući tim ljudima koji rade inventuru šuma, stanje je značajno bolje u pogledu veličina i površina. Očuvanje šuma podrazumijeva i kontrolu, a šumarska preduzeća se o tome brinu. Priroda može sama po sebi opstati, ali je neophodno uređenje kako bi šteta od požara, štetnih insekata, bila manja.

– Svi smo odgovorni za našu budućnost, za očuvanje prirodnog bogatstva i na različite načine možemo djelovati u čuvanju tog bogatstva. Kroz svaki dio naših aktivnosti možemo pokazati našu odgovornost prema okolini, počev od smanjenja zagađenja zraka, kroz političko djelovanje, donošenje različitih zakonskih rješenja, akata – kazao  je dekan Šumarskog fakulteta UNSA prof.dr. Ahmet Lojo u intervjuu za Fenu u povodu Svjetskog dana šuma.

Previous Bajrović: Bakir nije izdao! Ajkhorst je pukovnik Karemans politike EU prema nama
Next Sedam decenija časopisa "Prilozi za orijentalnu filologiju"

You might also like

ŽIVOT

Mjesto povratka: Han Pijesak, Podžeplje i Nevačka

Za Muniba Jusupovića iz sela Podžeplje, općina Han Pijesak, mještani kažu da je najbolji, najsposobniji i najaktivniji poljoprivrednik i stočar. Da je to zaista tako uvjerila se i naša ekipa

BAŠTINA

Obilježavanje 133. godine postojanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine obilježava 133. rođendan te je tim povodom otvoren od 10 do 21 sat uz besplatan ulaz, javlja AA. Iz Muzeja su ranije podsjetili na neprekidnu

BH RAZGLEDNICA

Vlašić pod snijegom, ovačari kreću na put dug 200 kilometara (Video)

Vlašić je jutros osvanuo pod snijegom. Ovčarima koji još nisu napustili planinu nisu očekivali desetak centimetara snijega na Galici. Emsad već sutra napušta planinu i odlazi na put s ovcama