Zdravstveni turizam: U Bosnu se sve više dolazi zbog manjih troškova liječenja, ali i uljepšavanja

Zdravstveni turizam: U Bosnu se sve više dolazi zbog manjih troškova liječenja, ali i uljepšavanja

Posljednji trendovi pokazuju da sve više turista dolazi u Bosnu i Hercegovinu, osim na rekreaciju i razonodu, i na rehabilitaciju i neinvazivne zahvate zbog znatno nižih cijena u odnosu na njihove zemlje.     

Prateći trend i “Reumal” Fojnica, koji se donedavno doživljavao kao rehabilitacioni centar, namijenjen za relativno stariju, zdravstveno – problematičniju populaciju, postao je primamljiva destinacija i za goste koji nemaju izraženu potrebu za liječenjem, već za aktivnim odmorom, zabavom i rekreacijom.

 – Različitim oblicima edukacije osoblja, ali i sadržajnim osvježenjima, i lječilište ‘Reumal’ Fojnica, je nastojalo prednjačiti u odnosu na konkurenciju i biti zadani cilj svima koji se bave rehabilitacijom. Jednostrano turističko profiliranje sredine, vremenom je postalo limitirajući faktor njenog daljeg turističkog razvoja i zahtijevalo hitne promjene – istakao je za Fenu izvršni direktor Alija Mukača.

Stoga su renovirali kompletne objekte, od smještajnog dijela, preko fizikalne, bazena, restorana, izgradili wellnes bazene i prateće objekte te dobili prostor za uvođenje potpuno novih sadržaja.

– Velikim dijelom smo tako uspjeli razbiti tabu temu da se u ‘Reumal’ dolazi samo ako ste bolesni –  navodi izvršni direktor ovoga lječilišta.

Kaže da im dolaze gosti iz cijelog svijeta i regije, a u zadnje vrijeme i s Bliskoga istoka, no, da je i dalje najveći broj njih ipak iz naše zemlje i naša dijaspora.

Po njegovim riječima, zadržavaju se u prosjeku sedam dana, a sezona traje cijele godine.

Trenutna popunjenost Reumala je oko 95 posto i tradicionalno najposjećeniji mjesec u godini je oktobar.

Mukača napominje da se cijene mijenjaju u određenim periodima i da se razlikuju po načinu potpisanih ugovora za određene kategorije te se kreću od 60 maraka po osobi po danu. Za penzionere su cijene do 105 maraka za lično plaćanje sa smještajem u jednokrevetnoj sobi.

Turisti iz regije i inostranstva vraćaju se u svoje zemlje uljepšani i zadovoljni  

– Gosti iz regije i inostranstva uveliko dolaze i na uljepšavanje. Zadrže se par dana koliko je potrebno za jedan nehirurški zahvat, obiđu zanimljivije destinacije naše zemlje i vrate se s ljepšim licem, nosem, zubima – kaže dr. stomatologije i certificirani doktor za nehirurške intervencije Jelena Krčum.

 Ona smatra da dijasporu i strance posebno privlači sam pristup pacijentu.

– Ovdje se doktori posvete sto posto pacijentu, što njima ulijeva veliku sigurnost. Također cijene su primamljive, a koriste se apsolutno isti materijali kao i u inostranstvu – navodi dr. Krčum.

Neki tretmani i do šest puta jeftiniji

Cijena usluge je u nekim zemljama i do 6 puta veća nego u Bosni i Hercegovini.

Poređenja radi, u Švicarskoj aplikacija botoksa košta 1 500 franaka, a u BiH 500 maraka. Također 1 ml hijalurona u Bosni i Hercegovini košta 500 maraka,  naravno, zaovisno i o brendu, a u Hrvatskoj oko 800 maraka.

– Klijenti nam dolaze iz Njemačke i Švicarske i Austrije te iz Hrvatske,  i to i stranci i dijaspora. Najtraženije su nam usluge primjena dermalnih filera u svim regijama lica i aplikacija botulinumom toksinom   (botoks) , a osim ženske populacije, o svom izgledu jako brinu i muškarci –  ustvrdila je dr. Krčum.

Smatra da je Bosna i Hercegovina apsolutno konkurenta jer ima stručno i educirano osoblje koje učestvuje na svjetskim kongresima, stručnim skupovima i savjetovanjima.

Ivana Mlikota Martinović, zdravstvena radnica i kozmetologinja kaže kako su joj klijentice iz regije; Srbije, Crne Gore i Hrvatske te Slovenije postale redovne.

Zbog povoljnih cijena i kvalitetne usluge klijentice, odnoso klijenti se vraćaju ili dovode svoje prijatelje, rodbinu – navodi kozmetologinja Ivana.

Napominje kako joj je najtraženiji tretman microneedling i hemijski piling za problematičnu kožu, akne i ožiljke te uklanjanje hiperpigmentacije.

Riječ je, veli, o neinvazivnim metodama pomlađivanja, zatezanja lica koje zaista daju odlične rezultate.

Podsjeća kako jedan tretman micronidlinga u Frankfurtu u Njemačkoj košta oko 250 eura, a kod nas u Bosni i Hercegovini oko 150 maraka.

-To stvarno nije mala razlika, a klijenti dobiju visoko kvalitetnu uslugu, kao bilo gdje u inostranstvu – tvrdi Ivana.

Tretmani se izvode visokokvalitetnim pilinzima 

Tretmane naime, Ivana radi Mesoesteticom, najvećim proizvođačem koktela za mezoterapiju i vodećima u hemijskim pilinzima za profesonalnu upotrebu koje, uz kozmetologe koriste i doktori, dermatolozi u klinikama.  

Brend menađerica ove farmaceuteske kuće za BiH Anita Onufrija smatra našu zemlju ništa manje kokurentnom u odnosu na regiju ili inostranstvo kako, veli, po cijenama tako i uslugama, odnosno kvalitetu.  

Ističe kako su usluge kod nas podcijenjene pa otuda ta razlika u cijenama.

Arijana Krtić, koja živi i radi u Beču, kaže kako je znala u Mostar doći na dva dana samo radi tretmana lica.

– Kvalitet i stručno osoblje je to zbog čega tretmane lica i masaže radije obavim u Mostaru, a cijena je, naravno, dodatni plus – naglašava ova zadovoljna klijentica.   

(Fena/MiruhBosne)

Previous Banovići: Mjesto gdje se još uvijek čuje parna lokomotiva
Next Mostarcima predstavljena knjiga 'Diskurs o bosanstvu' Senadina Lavića

You might also like

TURIZAM

Najbolja sezona ikada: Turisti iz cijelog svijeta okupirali Blagaj

Rijeka domaćih i stranih turista tekla je danas tekijom u Blagaju. U tom hercegovačkom gradiću se tražilo mjesto više na parkinzima i ugostiteljskim objektima u historijskom jezgru Blagaja, kod izvora

BH RAZGLEDNICA

Simbol mostarskih dućana: Tek živnem ljeti kad grane sunce u Mostaru; Turistima pričam da su svi ljudi na svijetu jednaki

Drugi su me nazvali “čuvarom Starog mosta”, a ja živim skoro 50 godina od njega, on me hrani. Ne dolaze turisti kod mene zato što sam zanimljiv nego što su

TURIZAM

Prirodna termomineralna voda najvažniji resurs Banje llidža Gradačac

Terapijska vrijednost gradačačke banje “llidža” poznata je od davnina. Korištena je u vrijeme turskog vakta i iz tog vremena datira njeno ime. U vrijeme austrougarske okupacije prvi banjski objekt sagrađen