Novo izdanje: “Čovjek snuje, Bog određuje – sjećanje Mladog muslimana”, autobiografija Ejuba Hadžića

Novo izdanje: “Čovjek snuje, Bog određuje – sjećanje Mladog muslimana”, autobiografija Ejuba Hadžića

Udruženje “Mladi muslimani” u sklopu svoje izdavačke djelatnosti objavilo je novu knjigu pod naslovom “Čovjek snuje, Bog određuje – sjećanje Mladog musliman” autora Ejuba Hadžića u povodu 40. godišnjice Sarajevskog procesa.

Recenzije knjige su uradili dr. Samira Osmanbegović – Bakšić i profesor Omer Bajramović.

Knjiga predstavlja doprinos kulturi sjećanja koja se u društveno-humanističkim naukama označava kao način na koji zajednica pamti i odnosi se prema prošlosti. Hadžićeva autobiografija je vrijedan doprinos kulturi sjećanja na stradanja “Mladih muslimana“ i historije Bošnjaka u 20. stoljeću. Ona predstavlja i njegovu intimnu emocionalnu alhemiju nakon smrti supruge.

Životnu priču Ejuba Hadžića možemo pratiti kroz tri razine koje su međusobno isprepletene. Prva je lična i vezana je za njegovu porodicu i duhovnost, a druga je vezana za njegov profesionalni angažman. Treća razina je vezana za njegov društveni angažman čije posljedice su direktno vezane za porodicu i profesiju. U šestom poglavlju knjige detaljno je opisano njegovo učešće u organizaciji “Mladi muslimani“.

Na 268 stranica autor je opisao svoj životni put, školovanje, rad u Africi za Ujedinjene nacije, djelovanje kroz “Mlade muslimane“, hapšenje, zatvor, privođenje u okviru “Sarajevskog procesa“. Početak knjige je posvećen njegovoj životnoj saputnici, supruzi Muniri čija je smrt bila povod za nastanak ove autobiografije, navodi Anadolija.

Hadžić detaljno opisuje dešavanja u zatvoru, porodični život tokom rada u Africi, putovanja, kao i njegov angažman u Francuskoj tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu kroz organizaciju pomoći izbjeglicama. Na kraju knjige navedeni su tajni dokumenti UDBA-e iz perioda 1949-64. i 1961-74. godine.

Ejub Hadžić spada u malobrojnu grupu živih pripadnika prve generacije pokreta “Mladi muslimani“.

Rođen je 1925. godine u selu Gora kod Kaknja u porodici koja je imala devetero djece. Između 1936. i 1944. godine pohađao je u Sarajevu Šerijatsku gimnazija. Upravo taj period školovanja će odrediti njegovu životnu sudbinu. Tada upoznaje nekoliko srednjoškolaca i mladića među kojima je bio i Alija Izetbegović i drugi članovi organizacije “Mladi muslimani“.

Nakon Drugog svjetskog rata Hadžić odlazi na studij poljoprivrede u Zagreb. U tom periodu Bošnjaka studenata u Zagrebu je bilo više od 100 na različitim fakultetima. Jedan dio njih je bio vezan za “Mlade muslimane“, a njihov rad je ubrzo postao predmet istraživanja i praćenja UDBA-e.

U maju 1949. godine uhapšeno je oko 30 studenata u Zagrebu pripadnika organizacije “Mladi muslimani“. Hadžić je uhapšen 25. maja dok je bio student četvrte godine na Poljoprivrednom fakultetu. Imao je samo 23 godine.

Suđenje Hadžiću je bilo u Sarajevu u grupi od 14 članova pokreta “Mladi muslimani“, od kojih su četvorica osuđeni na smrt, a ostali su dobili kazne od 5 do 20 godina zatvora. Hadžić je dobio sedam godina jer je napisao tekst: “Zašto je alkohol u islamu zabranjen“.

Zatvor je ustvari bio prisilni rad pa je Hadžić robiju proveo u rudnicima uglja u Kaknju i Zenici, te na izgradnji Titove vile na Stojčevcu, na Ilidži.

Nakon izlaska iz zatvora Hadžić u 30. godini završava fakultet, počinje raditi i formira porodicu.

Prvi posao dobija u Prnjavoru, pa u Bihaću, a od 1967. do 1972. godine radi u Maroku, kasnije u Alžiru i Libiji za UN. Hapšenje i istraga u okviru “Sarajevskog procesa“ ga sprečava da preuzme projekat UN-a u Mozambiku.

Naime, u februaru 1983. godine Hadžić se vraća iz Libije na odmor prije odlaska na novu dužnost u Mozambiku. Međutim, uhapšen je 21. aprila, a njegov istražni zatvor je trajao četiri dana. Zbog oduzimanja pasoša nije mogao nastaviti raditi za UN, a naredne četiri godine Hadžić i njegova supruga su bili na birou rada do penzije. Prvo njihovo putovanje nakon vraćanja pasoša bio je hadž 1987. godine. Hadžić živi na relaciji Pariz – Sarajevo. Ljeto provodi kod kuće u Kovačima na Ilidži, a zimu u Parizu kod sinova. I u 98. godini života je vrlo aktivan, čita bez naočala i vozi. Govori francuski, engleski i arapski jezik.

Previous Nova pobjeda za bosansku biciklistkinju - ubjedljiva na utrci Svjetskog kupa u Češkoj
Next Nova zdravstvena ustanova: ASA Bolnica privlači naše stručnjake iz svijeta - među njima je i dr. Adrović Yildiz, trenutno radno angažovana u Istanbulu

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Bosanska srednjovjekovna pismenost – značajan, vrijedan i neponovljiv kulturni raritet

Bošnjačka zajednica kulture “Preporod Vogošća” povodom obilježavanja Dana bosanske pismenosti organizirala je večeras javnu tribinu pod naslovom “SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA PISMENOST KAO TEMELJ IDENTITETA BOSANSKOG JEZIKA”. Predavači su bili naši ugledni

BAŠTINA

BZK “Preporod“ organizirao naučni skup o Aliji Isakoviću: Hasanaginicu nakon dva stoljeća vratio kući

U Domu Bošnjake zajednice kulture “Preporod“ održan je naučni skup “Neminovnost: Aliji Isakoviću u čast“ na kojem je ukazano na fundamentalnu važnost djela Isakovića i njegov značaj za kulturu Bosne

ŽIVOT

Književnici – Hajdarević je obilježio našu kulturnu i književnu scenu

Povodom smrti bosanskohercegovačkog književnika Hadžema Hajdarevića, predsjednik PEN centra Bosne i Hercegovine Asmir Kujović je rekao da će mu Hajdarević ostati u sjećanjima kao čovjek izrazitih ljudskih vrijednosti. – Iznenadila me i