Bosanska srednjovjekovna pismenost – značajan, vrijedan i neponovljiv kulturni raritet

Bošnjačka zajednica kulture “Preporod Vogošća” povodom obilježavanja Dana bosanske pismenosti organizirala je večeras javnu tribinu pod naslovom “SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA PISMENOST KAO TEMELJ IDENTITETA BOSANSKOG JEZIKA”.

Predavači su bili naši ugledni jezikoslovci, dr Erma Ramić-Kunić i prof. dr Alen Kalajdžija.

Ramić-Kunić je podsjetila goste da bosanska srednjovjekovna pismenost predstavlja jedan značajan, vrijedan i neponovljiv kulturni raritet.

-Ona nije samo značajna za nas filologe, odnosno za nas koji se bavimo filologijom i lingvistikom, srednjovjekovna bosanska pismenost značajna je i sa historijskog aspekta, kulturnog aspekta, političkog aspekta, društvenog aspekta.. umjetničkog, arheološkog, jer ona pruža podatke o svim tim segmentima. Bosna i njeni stanovnici, zapravo svoju posebnost i pokazuju u srednjem vijeku, odnosom prema vjeri, svojim mentalitetom, posebnim pismom koje je dobilo formu bosančice, utohtonim bosanskim pismom. Potom svijesti o svojoj teritorijalnoj i političkoj samostalnosti, ali i neponovljivoj kulturnoj samobitnosti – istakla je.  

-Kada se shvate historijske prilike i način na koji je Bosna od svojih najranijih vremena bila na raskrsnici najrazličitijih utjecaja , tek tada se zapravo može shvatiti posebnost, samostalnost – društvena, politička, srednjovjekovne bosanske države, kazala je dr Ramić-Kunić.

-Rukopisi koji su nastali na području srednjovjekovne bosanske države uveliko se razlikuju od ostalih rukopisa koji su pisani u okviru drugih redakcija. Tako npr. kada pogledate sam taj tekst jednog rukopisa koji je bosanski, vidite po njegovom pismu, na prvi pogled, da nema akcenata, dok raški rukopisi puni su tih akcenata – navela je Ramić-Kunić jedan od primjera.

-Jedini rukopis koji se nalazi u Bosni i Hercegovini jeste Čajničko evanđelje.

Svi su ti rukopisi zapravo izneseni iz naše države, još od 19. stoljeća i nalaze se od Makedonije do Rusije.

(Po novijim saznanjima jedan od njih najvjerovatnije nalazi se i u Ukrajini, na što je svojevremeno ukazivala i Herta Kuna.)

Srednjovjekovni bosanski rukopisi bili su predmet proučavanja najvrijednijih svjetskih slavista.

Ramić-Kunić je podsjetila na sličnost bosanskih i makedonskih rukopisa, u kontekstu ćirilo-metodske škole i originalnosti tih rukopisa.

Pored crkvenih rukopisa, povelje bosanskih vladara čine još jedan korpus bosanskih srednjovjekovnih rukopisa.

Ti tekstovi svjedoče, ne samo o postojanju srednjovjekovne pismenosti u Bosni, oni svjedoče o postojanju bosanske državnosti te da je Bosna imala suverenog vladara u tom periodu.

Natpisi sa stećaka jedan su od korpusa bosanskih srednjovjekovnih rukopisa.

Povodom Dana bosanske pismenosti (29. august) istaknuta je i bitnost Povelje Kulina bana.

Ramić Kunić skrenula je pritom pažnju na medijske pogreške i izvještaje koji o godišnjici Povelje govore kao o ‘rodnom listu Bosne’, čime se briše najmanje 200 godina Bosne.

Podcrtala je da smo jedna od rijetkih država koja ima tako bogatu pismenu kulturu, da smo kroz historiju pisali kroz pet ili čak šest različitih pisama…

Govornici su podsjetili na vrijednost bosanskih srednjovjekovnih rukopisa, navodeći primjer i same Povelje bosanskog bana, ističući da su naši preci nastojali očuvati svoj jezik i posebnost u odnosu na druge, praveći poređenje s današnjim vremenom i našim odnosom naspram bosanskog jezika.

-Od tridesetak crkvenih rukopisa samo za dva se ne može tvrditi da su sa pouzdano pripadali Crkvi bosanskoj – svi ostali jesu. Što govori o specifičnoj crkvenoj organizaciji u Bosni, podsjetio je prof. Kalajdžija.

O Povelji Kulina bana rečeno je i to da jenajstariji diplomatički tekst na širem jezičkom govornom području.

-Obnova sjećanja na Dan bosanske pismenosti je, zapravo, obnova sjećanja na naš vlastiti kulturni identitet – naglasio je profesor Kalajdžija.

 Ugledni jezikoslovci, zajedno sa gostima iz polja obrazovanja, govorili su i o aktuelnoj reformi obrazovanja u Kantonu Sarajevu. Istakli su kako ih niko nije konsultovao po tom pitanju te su izrazili bojazan za tretman bosanskog jezika, a o čemu će Institut za jezik Sarajevo detaljnije govoriti 8. septembra.

(MiruhBosne)