U potrazi za poslom iz Nepala u Bosnu: Stranih radnika najviše došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske

U potrazi za poslom iz Nepala u Bosnu: Stranih radnika najviše došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske

Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćerke i tek rođenog sina, kako bi došao da radi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.

U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje.

Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.

Domaći poslodavci bi mogli zaposliti na desetine hiljada stranih radnika, jer radne snage već godinama nedostaje u mnogim industrijskim granama.

U tome ih spriječava sporost administracije, kažu iz entitetskih udruženja poslodavaca. Navode da je izdavanje radne dozvole strancima “neizvjestan proces, koji često traje i do godinu dana”.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine svake godine utvrđuje kvotu za uvoz stranih radnika, na osnovu informacija entitetskih zavoda za zapošljavanje. Ove godine su poslodavci dobili dozvolu da zaposle skoro 4.000 radnika.

Ashok Tamang sa kolegama iz Nepala kaže da je zadovoljan uslovima rada i smještaja u Bosni i Hercegovini i da zarađuje 1.800 maraka (oko 900 eura) mjesečno uz plaćen smještaj i hranu.

Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskoj firmi “Omega Group”, kako bi sebi i porodici obezbijedio bolji život.

On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za evropske zemlje.

Dodaje da je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uslovima rada i smještaja.

Uz platu od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plate često iznose samo par stotina američkih dolara.

“Nisam još išao kući. Planiramo sad da idemo u narednih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.

“Upravo prije par dana sam čuo da bi bez radnika iz Napala izgradnja sarajevske pruge trajala mnogo duže. Jako ih hvale kao radnike, a čini se da su i oni zadovoljni”, kaže za RSE predsjednik Unije poslodavaca Federacije BiH, Adnan Smailbegović.

Previous Trojka je današnjim potezom povećanja koeficijenta podigla prihode RS-a za stotine miliona u narednim godinama
Next Lana Pudar u finalu 200m leptir SP za juniore

You might also like

ŽIVOT

Tragom dobrih Bošnjana: Hiža dobrog zbora Azira Šabića u Kalesiji

U Gornjim Raincima u općini Kalesija, ondje gdje Podrinjci prognani iz svojih domova napraviše naselje od 450 kuća i odmilja ga nazvaše Malom Kamenicom, jedan je čovjek snio o izgradnji

MADE IN BOSNIA-387

Bosanski sokovi na policama njemačkih tržnih lanaca

Tvornica za preradu voća i povrća Swity d.o.o. iz Gradačca ostvarila je još jedan značajan ulazak na nova tržišta, kao i otvaranje saradnje sa novim kupcima. Tako su na tržište

MADE IN BOSNIA-387

Porodica Orman uspješno se bavi proizvodnjom Livanjskog sira

Porodica Orman pod brendom Farmersko blago danas radi različite varijacije istih sireva, a neki od njih su s maslinovim uljem, smokvama, biberom i limunom. Ormanovi su se iz Njemačke vratili 2000.