Kako se 1971. povela diskusija o Tvrtkovom grbu kao novom obilježju Bosne

Od kako je krajem avgusta 2023. postavljen spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću u Sarajevu – ne prestaju diskusije u vezi s tim. Nema tu puno akademskih diskusija, budući da se svaka medijska diskusija ispolitizirala do krajnjih granica. Pojedini historičari su, ipak, ukazali kako je čudno da se sada svi bave prvim bosanskim kraljem, a posljednju monografiju o njemu je objavio Vladimir Ćorović davne 1924. godine.

No, nije ovo prvi put da kralj Tvrtko postane predmet javnih diskusija. Naime, sredinom 1971., kada se u Skupštni BiH pokrenula inicijativa o novim simbolima Bosne i Hercegovine, u medijima je otvorena diksusija o tome da, navodno, rukovodstvo ove republika namjerava u grb umjesto fabričkih tornjeva, koji su krasili bosanskohercegovački grb od kraja Drugog svjetskog rata, uključiti pečat kralja Tvrtka. Na zajedničkoj sjednici svih vijeća Skupštine BiH 21. juna 1971. Muhamed Berberović, tadašnji potpredsjednik Republičke konferencije SSRN BiH je kazao:

„Izražavajući svoju suverenost i državnost kao republika, u kojoj žive Srbi, Muslimani i Hrvati, kod predstojeće diskusije o novom republičkom Ustavu, po mom mišljenju, trebalo bi razmisliti i o sadašnjim i novim zajedničkim simbolima (grb, zastava, himna), koji bi trebalo da iskažu tu suverenost u okviru jugoslovenske zajednice, naše osobenosti i zajednički život tri naroda koji žive u SRBiH…“.

Ubrzo nakon toga, već 28. juna 1971, beogradski nedjeljnik „Ekonomska politika“ je objavio tekst pod naslovom „Promene“, uz ilustraciju koja pokazuje tadašnji grb BiH, ali sa potpisom ispod ilustracije“ „Tvrtko gdje je bila fabrika?“. U tekstu, između ostalog, stoji kako rukovodstvo BiH namjerava promijeniti grb, koji je imao simbol fabrike uokviren klasjem sa petokrakom na vrhu, i zastavu, koja je bila crvene boje sa jugoslavenskom trobojnicom u lijevom uglu. List je tvrdio kako ima informacije da Bosanci namjeravaju zadržati crvenu zastavu, kao simbol socijalističkog karatera republike, ali bi umjesto jugoslovenske trobojnice u uglu trebale biti tri zvjezdice kao simbol tri nacionalnosti u ovoj republici. Također se tvrdilo da Bosanci namjeravaju u grb, umjesto simbola industrije, ugraditi grb kraja Tvrtka, za koga list tvrdi da je „osnivač bosanske države“. Također se tvrdilo da su Bosanci namjeravali taj novi grb uokviriti klasjem sa petokrakom u vrhu.

Slične vijesti penijeli su i brojni drugi mediji u Jugoslaviji. Ljubljansko „Delo“ je tvrdilo da Bosanci namjeravaju u grb uključiti pečat kralja Tvrtka II, a ne grb, kako se to obično nazivalo.

Satirični časopis „Jež“ je objavio dva teksta: jedna pod naslovom „Sve se vrtka oko Tvrtka“ a drugi „S Tvrtkom u komunizam“. Bosna i Hercegovna je i zvanično negirala ta nagađanja štampe, a i list „Oslobođenje“ je tekstom naslovljenim „Tvrtko iz praćke“, negiralo da je to zvanična ideja rukovodstva Bosne i Hercegovine. Časopis NIN je, uprkos tome, pisao:

„Da li će suverena BiH doneti svoj novi grb li neće, to je stvar Bosne i Hercegovine. Svakako, to interesuje i druge, ali, pri svemu tome, valjalo bi imati malo više nerava, i s jedne i s druge strane. Fakat je da je Muhamed Berberović govorio o novom grbu, fakat je da nije bilo reči o Tvrtku, ali je takođe fakat da se u sarajevskoj čaršiji priča o Tvrtku. Nezvanično, uzgred, menjaju se ideje, i cela stvar je zapravo u tom stadiju. Debata će se verovatno obnoviti prilikom razgovora o novom republičkom Ustavu“.

Kao što svjedočimo, debata se obnovila, piše historiografija.ba.