Još devet dobara proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (Foto)

Još devet dobara proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (Foto)

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je na sjednici od 1. do 3. februara donijela devet odluka o proglašenju određenih nepokretnih i pokretnih dobara nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.

Na listi su historijska građevina Čamdžića kuća u Puračiću, u općini Lukavac, pokretno dobro Kunovski zapis u vlasništvu Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, grobljanska cjelina – Jevrejsko groblje u Jajcu, historijsko područje nekropola sa stećcima na lokalitetu Han na Hreši i historijska građevina Katolička crkva cv. Petra i Pavla u Tešnju.

Također, nacionalnim spomenicima proglašeni su i historijska građevina Stari grad Rmanj u Martin Broduostaci kule i zidova u Bihaću, historijsko područje mjesto i ostaci Arnaudije džamije u Rogatici i graditeljska cjelina stara drvena džamija sa haremom u Tuholju, u Kladnju. Od navedenih novih nacionalnih spomenika BiH posebno se po obliku i starosti izdvajaju dva spomenika, rekla je predsjedavajuća Komisije Ljiljane Ševo.

Bihac Kula 2.jpg

– Pažnju skrećem na Čamdžića kuću koja je sagrađena od drveta i jedna je od rijetkih sačuvanih primjera takvog objekta. Drugi spomenik, koji je djelo narodnih graditelja, je džamija kod Kladnja, također od drveta, najvjerovatnije iz 18. vijeka. Svega nekoliko drvenih džamija je očuvano u BiH i zajedno sa crkvama čine cjelinu koja predstavlja domete u graditeljstvu jednog od najtežih stoljeća uopće u prošlosti ovih prostora, rekla je Ševo.

Komisija je, prema njenim riječima, donijela i zaključak da se historijski spomenik Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu briše sa Liste ugroženih spomenika. Razlog tome je, kako ističe, završetak restauracije mosta te potpisani Protokol o saradnji između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Turske čime se potvrđuje praćenje vodostaja rijeke Drine da ne bi došlo do ugrožavanja stabilnosti mosta.

Zbog zabrinutosti da bi novi objekat u izgradnji mogao ugroziti nacionlani spomenik Stare pravoslavne crkve u Sarajevu, iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uputili su apel nadležnima da preispitaju takvu izgradnju.

– Čamdžića kuća ima specifične karakteristike stare kuće sa čardakom među rogovima. Prema dostupnim informacijama kuća datira iz druge polovine 16. vijeka, te predstavlja jedan od najstarijih objekata ove vrste na prostoru sjeveroistočne Bosne.

Nalazi se u Puračiću u općini Lukavac, na brežuljku oko 200 metara od centra naselja i čaršije, u ulici Avde Mujkića br.14.

U vlasništvu je ugledne bošnjačke porodice Čamdžić iz Puračića.

Autentični izgled je većinom sačuvan do danas, osim drvenog pokrova, koga je vlasnik da bi sačuvao kuću od propadanja zamijenio limenim. Ipak, ostaci drvenog pokrova-šindre se i danas nalaze odloženi neposredno pored kuće. Očuvani su i drveni demiri, te sistem zatvaranja vrata-mandal.

Kunovski zapis

– Zanimljiva je pojedinost da se još oko 1560-1565. godine, a moguće nešto i kasnije, našao u bosanskoj sredini neki učeni bosanski krstjanin, koji je na molbu novoobraćenih muslimana, nastanjenih u selima koja su ranije sačinjavala metoh (manastirsko imanje) u Kunovu kod Foče, napisao za te dojučerašnje vjernike Bosanske crkve tzv. Kunovski zapis. To je magijski zapis sa citatima iz Novog zavjeta koji su pripadnici Crkve bosanske veoma poštovali, ali i sa dosta apokrifnih elemenata, koji je imao svrhu da zaštiti Kunovski metoh od prirodnih nepogoda (udaraca groma, gràda, studeni, zlih vjetrova i sl.).

lz sadržaja zapisa vidi se da su vjernici Crkve bosanske smatrali da je đavo taj koji prouzrokuje sve ljudske nedaće, pa se prijeti đavlima – koji nose imena iz paganske i lokalne tradicije – da se okane da nanose štetu usjevima u selima Kunova, zapisaće između ostalog o Kunovskom zapisu Muhamed Hadžijahić u knjizi ‘ISLAM I MUSLIMANI U BOSNI I HERCEGOVINI’.

 

(agencije/mb)

Previous Znate li ko je Denis Avdić?
Next FIFA rang lista: Zmajevi napredovali jednu poziciju

You might also like

HISTORIJA

Utemeljitelj moderne Tuzle: Turali-beg je prije 443 godine davao beskamatne kredite

Vakufnama Turali–bega, koji se smatra utemeljiteljem moderne Tuzle, legalizovana je 15. februara 1572. godine, najvjerovatnije u Čačku. Dokument, koji je zaključen i potpisan od strane Turali-bega na današnji dan prije

BAŠTINA

Daorson, glavni grad heleniziranog ilirskog plemena u srcu Hercegovine

Nakon što sam prvi put došao na lokalitet Daorsona, blago rečeno ostao sam fasciniran ljepotom i snagom ovog nevjerovatnog grada, odnosno njegovih ostataka, kazao je za BHRT fotograf Boris Trogrančić.

BAŠTINA

Programi širom Tuzlanskog kantona: Bosanski saz u fokusu Dana evropskog naslijeđa

“Bosanski saz kao dio evropskog naslijeđa” naziv je manifestacije kojom Ministarstvo za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona, zajedno sam osam institucija kulture, obilježava Dane evropskog naslijeđa. Tradicija obilježavanja Dana