Analiza iz EU: Histerija, Bosna i OHR – O formiranju vlasti nakon izbora

– Teškoća formiranja vlade Federacije nije hitna situacija. Ova kriza nema nikakve veze sa „provođenjem mira“. Dakle, ništa u ovoj situaciji ne opravdava stranu intervenciju. Pa ipak, za neke od međunarodnih predstavnika u Bosni, ova kriza kao da traži još jednu autokratsku intervenciju – navodi se u analizi Evropske inicijative za stabilnost.

U Bosni danas, jedan stranac, visoki predstavnik, može ustati svakog jutra i tražiti pravo da nametne bilo koji zakon, uključujući promjene ustava, bez ikakvih provjera, jednostavno izjavljujući da je to potrebno u interesu “provođenja mira”. Šta su ti interesi, u potpunosti je na njemu da definiše. Time je visoki predstavnik, trenutno bivši njemački ministar poljoprivrede Christian Schmidt, iznad svih izabranih skupština i stranaka u zemlji.

Jedan rezultat ove bizarne stvarnosti je politički sistem u kojem strani ambasadori, kao i bosanski lideri vrše stalni pritisak na OHR, javno i iza zatvorenih vrata, da nametne ono što smatraju dobrim za njih.

Tako je 20. aprila 2023. američki ambasador Michael Murphy u jednom intervjuu sugerirao da se posebno zanima za sastav koalicije na nivou Federacije:

“Nedavno su bili izbori u ovoj zemlji. Nije tajna da pojedini politički lideri i neke političke stranke nisu prošli onako kako su se nadali. Također znamo da neke političke stranke nisu preferirani partneri drugih partija u ovoj zemlji.

Moj prijedlog bi bio da se ti lideri i političke stranke pogledaju u ogledalo i zapitaju se zašto su građani glasali kao što jesu i zašto ih druge stranke ne žele kao partnere? Oni bi se trebali fokusirati na izgradnju vlastitog kredibiliteta i vlastite budućnosti umjesto da napadaju druge.”

Moglo bi se zapitati zašto se američki ambasador uključuje u formiranje određene koalicije za jednu od trinaest vlada u zemlji. Moglo bi se zapitati i vijesti i glasine u političkim krugovima u Sarajevu, da iza zatvorenih vrata američki veleposlanik, izgleda, zagovara brzo rješavanje ove koalicione krize kroz nametanje OHR-a oduzimanjem prava potpredsjedniku Federacije iz SDA da bude uključen u odluku.

Ovo je povratak na političku stvarnost u BiH prije dvije decenije, kada su stranci, što u OHR, što u ambasadama, redovno intervenirali u formiranju bosanskohercegovačke vlade u ime “očuvanja mira”. Ono što je izvanredno je da OHR nastavlja da afirmiše svoje pravo na to u zemlji koja je davno pristupila Vijeću Evrope i koja je kandidat za pristupanje EU. Zemlja koja redovno održava slobodne i poštene izbore i ima dvije decenije iskustva u formiranju vladinih koalicija.

Kao što je to bio slučaj u prošlosti, neki političari u Bosni pozvali su visokog predstavnika da interveniše iz razloga pogodnosti. Nermin Nikšić, lider SDP-a, više puta je pozivao na “hitnu reakciju visokog predstavnika”. Obrazloženje je očigledno: to bi pomoglo njegovoj stranci i omogućilo bi mu da postane premijer. Nikšić je nezadovoljan što izabrani potpredsjednik Federacije iz SDA želi „da SDA bude dio vlasti“, koristeći ustavni mehanizam „da spriječi parlamentarnu većinu da formira [drugačiju] vladu“. Nikšić je naglasio da ukoliko OHR ne nametne rješenje, do parlamentarne većine u Federaciji možda neće doći.

Ovo je legitiman politički stav. Ali isto tako je i insistiranje SDA da se uključi u Vladu Federacije. SDA je dio koalicione vlasti u Unsko-sanskom i Tuzlanskom kantonu. Ni u Srednjobosanskom kantonu ne može se formirati vlast bez SDA.

Dana 16. januara 2023. Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, rekao je da je „bilo dovoljno nametnutih rješenja i odluka. Imamo dovoljno prostora da na osnovu izbornih rezultata uspostavimo izvršnu i zakonodavnu vlast na nivou Federacije.” Čović je 14. aprila 2023. godine napomenuo da se posebno protivi bilo kakvoj intervenciji koja bi omogućila imenovanje vlada Federacije sa samo dva glasa između predsjednika i potpredsjednika i u budućnosti. Međutim, on bi pozdravio intervenciju OHR-a koja bi bila primjenjiva za prevazilaženje Lendinih prigovora u ovom jednom slučaju u ovoj godini. Istovremeno, međutim, drugi partneri SDP-a, poput Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SzBiH) i Narodnog evropskog saveza (NES), javno su zaprijetili da će napustiti dogovorenu koaliciju ako visoki predstavnik Schmidt, kako je sugerirao Čović , intervenisao bi jednokratno sa ad hoc rješenjem. Bez njih ni HDZ BiH i SDP ne bi imali većinu potrebnu za potvrđivanje vlade Federacije u donjem domu.

U tom kontekstu, 7. aprila 2023. godine visoki predstavnik Christian Schmidt dao je izvanrednu izjavu s obzirom da je rat u Bosni završio prije 28 godina. Schmidt je upozorio izabrane bosanske lidere i parlamentarce da se sprema ponovo krenuti u akciju:

“Očekujem da političari dođu do rješenja ove blokade i nastave sa formiranjem vlade iza koje stoji parlamentarna većina što je prije moguće. To je njihova obaveza prema biračima.

Ako odustanu od ove odgovornosti, obavezan sam da osiguram da se volja birača poštuje i da građani imaju koristi od vlade koja radi u njihovo ime, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, vjeru ili čak političku stranku.

Kome se to može ticati: budite jasni – ovo je posljednji poziv na razum!

Očekujem da uskoro i sa uspjehom počnu s radom. Neće biti daljih završnih poziva.”

Zapravo, jasno je šta bi OHR trebao učiniti: ništa, osim da najavi da se neće uključiti – piše ESI – European Stability Initiative.