Arminka Helić: Ne smijemo dozvoliti da zapadni Balkan ponovo sklizne u sukob

Arminka Helić, bosansko-britanska političarka i zastupnica u Gornjem domu parlamenta UK upozorila je u svom tekstu na aktuelnu situaciju u našoj zemlji.

Sljedećeg oktobra biće 30 godina otkako sam došla da živim u Veliku Britaniju. Nisam došla po izboru, već zato što nisam imala kuda da odem. Tražila sam utočište od jednog od najkrvavijih sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata: trogodišnjeg rata koji je raselio moju porodicu, pobio moje prijatelje, vidio da su na evropskom tlu podignuti logori za silovanje i kulminirao genocidom u Srebrenici.

1995. godine, NATO je konačno intervenisao kao odgovor na pokolj. Dejtonskim mirovnim sporazumom koji je uslijedio uspostavljene su dvije odvojene administrativne jedinice, nazvane „entitetima“, unutar Bosne i Hercegovine – nažalost, u slučaju manjeg entiteta Republike Srpske, stvorene etničkim čišćenjem i genocidom. U to vrijeme, to se smatralo neophodnom cijenom za mir, ali je ispekla nestabilnost u ustavni okvir zemlje.

To nikada nije bio lak mir. Ali izdržalo se i Bosna je napredovala. Toliko da je 2003. godine ova zemlja identifikovana kao potencijalni kandidat za članstvo u EU. Ali nakon 2006. godine, kada je pokojni, veliki Paddy Ashdown završio svoj mandat visokog predstavnika (međunarodni zvaničnik odgovoran za nadgledanje implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma), međunarodna zajednica je svoju pažnju usmjerila negdje drugdje i nije uspjela da se suoči sa znakovima upozorenja u RS gdje su secesionisti ostali u namjeri da razbiju zemlju.

Nakon svih ovih godina, Bosna je ponovo ugrožena. Ovoga puta secesioniste podržava ne samo Srbija, već i Rusija i, prećutno, Kina. Moskva vidi priliku za stvaranje haosa u srcu Evrope, sa slabim klijentskim državama koje šire nestabilnost. Kremlj shvata da je Balkan poligon za testiranje sposobnosti NATO-a i zapada da djeluju smisleno, bilo gdje.

Cilj secesionista je urušavanje zemlje paralizacijom njenih institucija. Oni žele da stvore krizu kao izgovor za proglašenje secesije, sa konačnim ciljem pripajanja teritorije Srbiji. Njihovi lideri su nedavno objavili planove za podizanje vojske bosanskih Srba, oživljavanje snaga odgovornih za genocid u Srebrenici i potencijalno pokretanje sukoba.

Ovo je prijetnja kojom se može upravljati, ali samo ako se organiziramo da je spriječimo.

Prvo, to zahtijeva političko vodstvo. Ovo nije stvar koja se može prepustiti ambasadorima u regionu, ma koliko oni bili sposobni. Mir i sigurnost u Evropi zahtijevaju pažnju premijera, ministra vanjskih poslova i Vijeća za nacionalnu sigurnost uz, nadam se, dvostranačku podršku u Parlamentu. Trenutno naša vlada šuti.

Drugo, trebali bismo uvesti sankcije svima koji potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum – što je isto što i akcije koje su već poduzele SAD – i pozvati države EU da učine isto. Miješani signali koji se trenutno emituju iz međunarodne zajednice duboko su destabilizujući. Mi i naši saveznici moramo poslati nedvosmislenu poruku da je prekrajanje granica na zapadnom Balkanu završeno i da se secesionizam neće tolerisati.

Treće, kriza u Bosni je sigurnosno pitanje; zahtijeva sigurnosni odgovor. Eufor, stabilizacijske snage EU u Bosni, ima samo 700 vojnika na terenu – premalo da bi ispratili potencijalni vojni izazov koji vjerovatno podržavaju Srbija, pa čak i Rusija. Velika Britanija je nepromišljeno povukla svoje trupe nakon Brexita, iako je ostao kontingent iz Čilea. Trebali bismo obnoviti naš vojni doprinos u Bosni i raditi sa NATO saveznicima kako bismo osigurali da Eufor bude vjerodostojno sredstvo odvraćanja.

Hitno moramo pronaći jasnoću i odlučnost da spriječimo preokret decenija izgradnje mira na zapadnom Balkanu, za dobro cijelog regiona iu našem nacionalnom interesu – stoji u tekstu baronese Helić objavljenom na stranici britanskog Doma lordova.

Dom lordova je drugi dom britanskog parlamenta. On igra ključnu ulogu u ispitivanju zakona, preispitivanju vladinih aktivnosti i istraza javne politike.