Bosanske granice među najstarijima u Evropi

Bosanske granice među najstarijima u Evropi

Bez granica nema ni države, a one koje ima Bosna i Hercegovina među najstarijima su u Evropi. To dobro znaju i najveće sile svijeta, koje su stoljećima pokušavale brisati ono što je ucrtano rijekama i planinama.

Lekcije prethodnika nisu im bile dovoljne, pa su i sami pokušavali savladati štivo. Na kraju, nisu mogli naučiti ništa drugo nego da je Bosna i Hercegovina, u svojim granicama mnogo jača nego što su mislili.

Granice su uvijek bile odrednica teritorije unutar koje se uspostavlja čvrsta kontrola. U odnosu na mnoge druge zemlje svijeta, država Bosna i Hercegovina ima najpostojanije granice u historiji. U prošlost ne idemo samo 100 ili 200 godina, nego je riječ o hiljadama godina.

Prije hiljade godina na ovom prostoru su živjeli Iliri, mi znamo tačno imena kako su se zvali,gdje su živjeli, pdoručje Zenice, Bihaća, sve znamo, tada su ta plemena koja su živjela nma ovom prodručju, od Une, Drine, Save do mora, imali granice čvrste. I kada je stvorena srednjovjekovna država, onda su granice potvrđene na onim mjestima gdje su i danas, kaže historičar Enver Imamović.

Bosna i Hercegovina kroz historiju uvijek je imala sve ono što karakteriše državu. Granice kao jedno od najvažnijh obilježja su historijske i geografske. I kada su se mijenjale, bile su samo duže i jače.

Mi trebamo, historičari posebono trebamo posebno naglastii da se zna da oni koji uporno i danas govore tobože BiH nije država, nije ovo ono, bila je ovog onog, a samo da pročitaju ako nista, ne moraju biti historicari, da procitaju ono sto pisu njihov historičari u Beogradu i Zagrebu, ako je historičar pravi, mora navesti ovo što ja govorim, ali neće da čitaju, ili krivo čitaju odnosno falsificiraju, govori Imamović.

Državne granice mnogo su starije od granica susjednih nam država koje su oduvijek imale želju da zauzmu teritoriju Bosne i Hercegovine.

To su tako čvrste granice da ma koja sila pokuša da ih, osobito danas. Pokšuavali su i u proteklom ratu, gdje su sada, eno ih pod zemljom, ili su u Hagu. A naša vojska čuva, i graničari našu granicu, dodaje.

Stoljećima je napadana, ali uvijek odbranjivana. Nije bilo sile koja je mogla izbrisati planinama i rijekama ucrtano. Najsvježiji primjer jeste agresija na Bosnu i Hercegovinu.

Ono što je rahmetli Alija Izetbegović govorio, čudo bosanskog otpora, to je duh borbenosti kroz hisotriju koji se izoštrio kroz historiju u borbama za opstanak, kazao je historičar Enver Imamović.

Stoljećima podučava i jasno poručuje. Lekcije su naučile i najveće sile svijeta. Kome je onda nejasno osnovno štivo – da ništa ne može utjecati na ono što je prirodno i historijski predodređeno za ovu državu.

Pogledajte video OVDJE.

Previous Mostarske škole obilježile Dan državnosti Bosne i Hercegovine
Next Srebrenica: Defileom djece kroz grad obilježen Dan državnosti Bosne i Hercegovine

You might also like

HISTORIJA

Priča o Isa-begu Ishakoviću, osnivaču Sarajeva

  Prve gradske objekte u Sarajevu podigao je Isa-beg Ishaković kao svoj vakuf, o čemu svjedoči najstariji dokument u Bosni i Hercegovini na orijentalnim jezicima, Vakufnama Isa-bega Ishakovića datirana između 1. februara

HISTORIJA

KRALJICA BOSANSKA, JELENA GRUBA, PRVA I JEDINA

Piše: dr. Ibrahim Kajan  Dok je bio živ bosanski kralj Dabiša Kotromanić, imala je samo naslov kraljice, bez vlasti i bez moći. Historija je poznaje kao kraljicu Jelenu koju je

HISTORIJA

833. godišnjica Povelje bana bosanskog Kulina

-U povoljnim političkim okolnostima Bosna je pod Kulinom jako uznapredovala. Obilje ruda i drugih bogatstava kojim obiluje zemlja, predstavljalo je široku osnovu za razvoj trgovine s drugim zemljama. lz tog vremena potječe i znamenita povelja koju je