Bosna i Hercegovina je zemlja koja počiva na trgovini

Bosna i Hercegovina je zemlja koja počiva na trgovini

Bosanskohercegovačka ekonomija najvećim dijelim počiva na trgovini.

To je lako zaključiti po tome što se trgovine i tržišni centri otvaraju mnogo češće nego nove fabrike i proizvodni pogoni, i što su trgovci među najvećim poslodavcima u zemlji.

Ali, da ne bi sve ostalo na subjektivnom dojmu, ove konstatacije potvrđuje i zvanična statistika.

Podaci za 2020. godinu pokazuju da dodana vrijednost stvorena u trgovini ima učešće u BDP-u zemlje od 13,9 posto, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

To je najviše od svih područja – više i od prerađivačke industrije koja ostvaruje učešće u BDP-u od 13,1 posto.

Podaci o broju subjekata koji posluju u djelatnosti trgovine kao i ukupnom ostvarenom prometu potvrđuju dominaciju maloprodajnog sektora.

U 2020. godini u BiH je bilo 9.374 pravnih lica koja su se bavila trgovinom na malo i popravkom motornih vozila i motocikala, te čak 14.299 preduzetnika. To je znatno više nego u prerađivačkoj industriji gdje je registrovano 4.696 pravnih lica i 6.036 preduzetnika.

Preimućstvo trgovine u odnosu na proizvodnju evidentno je i kroz ostvareni promet.

U prodajnim objektima u 2020. godini registrovan je ukupan promet od 33,68 milijardi KM, dok je prerađivačka industrija generirala dvostruko manje 15,74 mlrd KM. Ostali sektori daleko zaostaju, pa tako građevinarstvo ima promet od 4,3 mlrd KM, djelatnost snabdijevanja električnom energijom 3,3 mlrd KM, itd.

Jasno je da se u Bosni i Hercegovini puno više troši nego što se zarađuje, a što je rezultat činjenice da u zemlju dolaze milijarde po osnovu doznaka iz dijaspore koje dobrim dijelom završe u trgovini, a promet u trgovini generiraju i jaka siva ekonomija kao i turizam koji je u usponu.

Samo u jednom parametru – broju zaposlenih – trgovina nema dominaciju u odnosu na proizvodnju.

Prerađivačka industrija zapošljava oko 15.000 radnika više, ukupno nešto više od 165.000, dok u prerađivačkoj industriji broj zaposlenih iznosi nešto manje od 150.000.

Trgovina je sektor u koji se i dalje jako investira.

Primjerice, podaci Agencije za bankarstvo FBiH govore da od oko 8 mlrd KM ukupnih kredita datih pravnim licima zaključno sa martom ove godine, više od trećine (35,2 posto), odnosno 2,8 mlrd KM čine krediti odobreni trgovini. U ukupnom kreditnom portfoliju krediti odobreni za trgovinu imaju učešće od čak 18 posto.

Krediti dati prerađivačkoj industriji su skromnije vrijednosti, iznose 1,9 milijardi KM ili 24,3 posto svih kredita pravnih lica, odnosno 12,4 posto ukupnih kredita.

Za banke je investiranje u trgovinu mnogo manje rizično nego u proizvodnju, što potvrđuju i podaci o kreditima koji kasne u otplati.

Učešće “loših” kredita (NPL-a) kod kredita odobrenih trgovini iznosi 5 posto, dok kod prerađivačke industrije ovaj koeficijent iznosi 12,4 posto, piše Indikator.ba.

U nastavku nekoliko aktuelnih primjera koji potvrđuju prethodni tekst…

Dok se u regionu zatvaraju, u Bosni i Hercegovini nastavljaju raditi Orsey prodavnice

Modni brend Orsey sa 1. julom zatvorio je 13 prodavnica u Srbiji, ali u Bosni i Hercegovini ovaj lanac ostaje prisutan.

U tu se Indikator.ba uvjero obilazerći nekoliko prodavnica u Sarajevu koje su i dalje otvorene.

Zastupnici Orsaya u BiH kazali su za da nema priče o zatvaranju prodajnih objekata u BiH.

– U Poljskoj i Njemačkoj to su bile njihove trgovine i oni to zatvaraju. U BiH nema priče da će se nešto zatvarati, osim ako nije radnja profitabilna, ali to nema veze sa tim zatvaranjem. Nije kompletan Orsay otišao pod stečaj, kazali su za Raport.

Orsay je početkom ove godine prijavio stečaj u Austriji nakon što je nagomilao milionski dug a poršlog mjeseca obavijesio je javnost da zatvara svoje filijale u Njemačkoj, Mađarskoj i Poljskoj sa krajem juna i tako ostavlja 1.200 ljudi bez posla.

Nekadašnji modni gigant je u četvrtak imao posljednje dane u pojedinim zemljama. Kako navode regionalni mediji u u tržnim centrima u Srbiji gdje je bio prisutan ovaj brend, radnje su zatvorene,.

Naveli su da Orsay imao ukupno 13 prodavnica u Srbiji i kompanija napušta ovo tržište na kojem je poslovala desetak godina.

Poznati brend prvog jula raskinuo ugovore o zakupu 197 podružnica, a o odluka o zatvaranju velikog broja radnji bila je iznenađenje s obzirom na to da se ranije pominjalo zatvaranje oko 79 objekata.

Brend Orsey zastupljen je u većim gradovima u Bosni i Hercegovini sa osam prodavnica, uglavnim u velikim tržnim centrima a posluje u okviru Sportine, odnosno firme AB-Line Sarajevo.

U prilog ovoj priči ide i zvanična statistika.

Dok širom Evrope maloprodajni sektor bilježi pad prometa, statistika za Bosnu i Hercegovinu pokazuje suprotno. Promet od trgovine na malo u Federaciji BiH u aprilu- realno je porastao za 15, 4 odsto, u odnosu na isti mjesec godinu ranije, izvještava tako držana televizija.

Da sve ima duboke korijene i dugu tradiciju dokaz nam je i Povelja bosanskog vladara Kulina iz daleke 1189. godine.

Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.

(MiruhBosne/Indikator)

Previous Hazim Kukuruzović u devetoj deceniji života učestvuje na utrkama: Najbolji antidepresiv je trčanje
Next Bošnjačka porodica na hadžu: Diviš se tome kako nas je Allah dž.š. stvorio različite

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Tri Mostarke prepoznale potencijal ljekovitog bilja iz Hercegovine i sad grade uspješan biznis

Tri Mostarke, Iris, Azra i Ružica još su jedan od primjera da mladost i dobra ideja stvaraju dobre priče i uspješan biznis. Spojile su prijateljstvo, entuzijazam i hobi iz kojeg

Ekonomija/Biznis

Bosna i Hercegovina počela izvoziti konje u EU

  Nakon što je posljednjom izmjenom Regulative EU broj 2018/659 Bosna i Hercegovina uvrštena u spisak trećih zemalja iz kojih je dozvoljen privremeni i trajni izvoz registrovanih konja u zemlje

Ekonomija/Biznis

U Cazinu proizvodnja i broj zaposlenih na nivou prije pandemije

Prema zvaničnim podacima, u protekle dvije godine u Cazinu je registrovano 70 novih poslovnih subjekata, što je pozitivan trend koji se nastoji unaprijediti novim poslovnim uspjesima. Fokus će biti na djelatnosti,