Čamdžića kuća u Puračiću – jedna od rijetkih sačuvanih brvnara sa čardakom

Čamdžića kuća u Puračiću – jedna od rijetkih sačuvanih brvnara sa čardakom

 

Čamdžića kuća u Puračiću predstavlja jednu od rijetkih sačuvanih brvnara sa čardakom u Bosni i Hercegovini. Objekat ima veliku historijsku, ali i ambijentalnu vrijednost u okviru Čamdžića mahale u Puračiću – piše baština.ba.

Nalazi se u ulici Avde Mujkića, u Čamdžića mahali na brežuljku zapadno od centralnog dijela puračke čaršije. Ne postoje tačni podaci o vremenu nastanka Čamdžića kuće smještene u staroj Čamdžića mahali u Puračiću, međutim, ona sigurno potiče iz osmanskog perioda, a po svemu sudeći ista je u posjedu familije Čamdžić još od sredine 19. stoljeća.
Čamdžića kuća u Puračiću prema tipologiji Muhameda Kadića u knjizi „Starinska seoska kuća u Bosni i Hercegovini“ spada u red brvnara sa čardakom među rogovima, građenih na temeljima od kamena. Stambeni objekat je pravougaone tlocrtne osnove dimenzija 7,90 m x 5,33 m. Spratnost iznosi suteren + prizemlje + čardak + tavan.

Kuća je sagrađena na kamenim temeljima, odnosno četiri kamena na koje se oslanja drvena konstrukcija. Prostor između četiri temeljna kamena ispunjen je manjim kamenjem koje je vezano ilovačom i krečom. Dimenzije suterena iznose 3,47 m x 5,33 m, a ulaz predstavljaju drvena vrata na zapadnoj strani dimenzija 90 cm x 165 cm. Djelimično ukopana magaza u suterenu i danas služi kao ostava. Zidovi suterena su drveni, a pod je sastavljen od nabijene zemlje i kamena.

Historijski podaci su oskudni, ali se zna da se tokom osmanskog perioda osvjetljenje u kući vršilo pomoću luća, kasnije pomoću svijeća od goveđeg loja. Tokom austrougarskog perioda osvjetljenje se počelo vršiti pomoću gasnih lampi, petrolejskih i karabitnih lampi. S obzirom da je u Puračiću tokom tridesetih godina XX vijeka izgrađena električna centrala, Čamdžića kuća je snabdjevena i električnom energijom.

Nije poznato da je stambeni objekat oštećen tokom II svjetskog rata niti tokom agresije na RBiH (1992–95). Godine 2010. vršeni su radovi redovnog održavanja objekta i tom prilikom vlasnik je drveni krovni pokrivač (šindru) zamijenio limenim. Stari drveni pokrivač, odnosno njegovi ostaci su još uvijek sačuvani i nalaze se odloženi neposredno uz kuću.

Cjelokupna konstrukcija kuće je izvedena u drvetu, osim kamenih temelja. Dijelovi vanjskih zidova prizemlja su izvedeni u zemlji, pljevi i drvetu, s tim da su potom malterisani i krečeni.
Na kući su očuvani drveni demiri, te sistem zatvaranja vrata – mandal.

Današnji vlasnik Čamdžića kuće i čovjek koji se brižljivo o istoj stara jeste Hasan (Osmana) Čamdžić, 1948. godište, dipl. ing. iz Puračića.

Hasan je svoje djetinjstvo proveo u ovoj kući, a sada živi u novoj, sagrađenoj u blizini stare. Hasanov otac Osman (1911. god.) cijeli život je proveo u ovoj kući, baš kao i njegov otac Mustafa i djed Osman Čamdžić. U blizini kuće nalazi se nekoliko starih nišana, od kojih jedan, lijepo ukrašen s turbanom, pripada Osmanu Čamdžiću, koji je rođen sredinom 19. stoljeća, a tu sahranjen 1920. godine

Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona je uradio aplikaciju i istu 10. aprila 2015. godine podnio Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, što će nakon daljeg stručnog istraživanja rezultirati Odlukom o proglašenju Čamdžića kuće nacionalnim spomenikom BiH (1–3. februar 2016). Ova kuća je sada, pored Hrama svetog proroka Ilije (Srpska pravoslavna crkva) u Puračiću, drugi nacionalni spomenik, što će svakako doprinijeti značajnijoj valorizaciji Puračića kao zanimljive turističke destinacije i mjesta koje na svom području trenutno ima dva od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglašena nacionalna spomenika.

Zavod je Čamdžića kuću predstavio u okviru svoje izložbe „Kuća sjeveroistočne Bosne“, koja pored ostalih sadrži pano i maketu Čamdžića kuće koju su izradili učenici Građevinsko-geodetske škole iz Tuzle.

O Čamdžića kući su pisali Mihad Sakić, Adi Ćorović i Semir Hadžimusić u radu „Čamdžića kuča – kulturno-historijsko naslijeđe Puračića“, Zbornik radova sa naučnog skupa Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe općine Lukavac, Lukavac 2016.

Previous Sarajevo: Bosmal postaje luksuzni hotel unutar Rotana grupacije
Next Brandovi iz «BH. korpe» Hoše marketa poklon akcijom nagradili povjerenje potrošača

You might also like

HISTORIJA

Stari bosanski gradovi: Hlivno – Livno – Bistrički Grad

Župa Hlivno spominje se još od X vijeka, a Bistrički Grad od 1326. godine. Te godine je Livno, Duvno i Glamoč bosanski ban Stjepan Kotromanić pripojio Bosni i od njih

NAŠI DANI

Obnovljen pješački most preko Miljacke na Otoci

Pješački most preko Miljacke na lokalitetu Otoka Mender dobio je sasvim novi izgled nakon što je završena njegova sanacija. Radove je izvela firma “Dinalsa”, a finansirala ih je Općina Novi

TURIZAM

Park prirode Blidinje sa brojnim specifičnostima jedinstveni rezervat Bosne i Hercegovine

  Držeći u zagrljaju prostrana područja po bezvremenskoj ljepoti na daleko znanih planina Čvrsnice, Čabulje i Vrana, Park prirode Blidinje jedan je od najznamenitijih prirodnih rezervata Bosne i Hercegovine čijim