Der Standard o uplitanju Plenkovićeve vlade u politiku susjedne zemlje te saradnji HDZ-SNSD, koji dominiraju u odlukama vlasti

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen došla je u ponedjeljak u Bosnu i Hercegovinu, a potom će otputovati na Kosovo i Srbiju. Von der Leyen je u društvu nizozemskog premijera Marka Ruttea, koji želi postati generalni sekretar NATO-a, te hrvatskog premijera Andreja Plenkovića čija se vlada već godinama miješa u politiku susjedne Bosne i Hercegovine. Ovo uplitanje se događa prvenstveno preko hrvatske nacionalističke stranke HDZ, koja je na prošlim parlamentarnim izborima u Bosni i Hercegovini dobila 8,75 posto glasova, ali preko svoje konzervativne sestrinske stranke HDZ u Hrvatskoj ima značajan utjecaj na bosanskohercegovačku politiku unutar EU, ali također u uredu visokog predstavnika Christiana Schmidta, piše austrijski Der Standard.

Lobiranje

Ovo uplitanje i permanentno lobiranje HDZ-a unutar EU i u Uredu visokog predstavnika (OHR) doveli su do toga da EU i Schmidt žele provesti zakonske promjene na zahtjev HDZ-a i već su ih implementirali. Schmidt je 2022. godine, na zahtjev HDZ-a, retroaktivno promijenio izborni zakon na dan izbora, tako da su nacionalističke stranke poput HDZ-a i Bošnjačke SDA bile proporcionalno bolje u jednom saborskom domu. To znači da je vlada bez HDZ-a postala nemoguća. Schmidt dolazi iz bavarske CSU, von der Leyen iz njemačkog CDU-a, koji je zajedno s HDZ-om dio Evropske pučke stranke.

Međutim, HDZ želi postići daljnje promjene u svoju korist u Bosni i Hercegovini. Posebno je zabrinut zbog tročlanog državnog Predsjedništva, koje uključuje srpskog, bošnjačkog i hrvatskog člana. Do sada je bilo moguće da u državno Predsjedništvo bude izabran nenacionalista poput Željka Komšića, koji se zalaže za interese svih građana mimo njihove takozvane nacionalne pripadnosti. Međutim, HDZ želi da se ubuduće hrvatski član državnog Predsjedništva može birati samo iz HDZ-a, odnosno iz krugova nacionalističkih Hrvata. Šef hercegovačkog HDZ-a Dragan Čović predložio je u ponedjeljak da hrvatski kandidat za predsjednika države ubuduće mora biti prvi u najmanje tri od pet kantona u kojima žive Hrvati, odnosno u kojima je HDZ jak.

Napredak

HDZ već godinama dobija podršku EU za svoj zahtjev da se da prednost kandidatu HDZ-a, iako, prema Ustavnom sudu BiH, članovi Predsjedništva BiH ne bi trebali predstavljati tri etničke grupe (Srbi, Hrvati, Bošnjaci), nego sve građane bez obzira na nacionalnu pripadnost. Sada HDZ ponovo pokušava da ostvari svoj cilj. Predstavnici bosanskohercegovačke vlasti sastali su se 18. januara u Laktašima, domu separatističkog prokremaljskog političara Milorada Dodika, čija je stranka SNSD dio koalicije. Vlada je nakon sastanka saopštila da je postigla značajan napredak u pregovorima o izmjenama izbornog zakona i da će to pitanje finalizirati u februaru.

Unutar EU se, međutim, razmišlja o pokretanju pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, što bi rezultiralo da ta zemlja dobije više novca iz fondova EU. Prava pristupna opcija je još uvijek u zvijezdama, jer s obzirom na to da pregovori sa Crnom Gorom traju već dvanaest godina i jedva da je nešto napredovalo, rijetko ko na Balkanu vjeruje da je EU zaista ozbiljna.

Konkurencija

Italija se snažno zalaže za početak pristupnih pregovora, ali druge države EU su na kočnici jer je Bosna i Hercegovina ispunila tek nekoliko potrebnih uslova. To ima veze i sa djelovanjem Dodika i njegovog SNSD-a koji onemogućavaju smjenu ustavnih sudija. Dodik želi uništiti državu Bosnu i Hercegovinu i područje Republike Srpske, koje je etnički očišćeno tokom rata (1992-1995) i gdje se dogodio genocid nad Bošnjacima, pridružiti Velikoj Srbiji. Zato mu je zajedničko pravosuđe na državnom nivou trn u oku.

Ali Dodik je i protiv tehničkih mjera protiv izborne prevare koje bi Schmidt želio provesti. Dodika podržava HDZ, a indirektno EU, koja također ne želi da Šmit interveniše. Jednu ulogu igra i činjenica da predstavnici EU na kancelariju visokog predstavnika vide konkurenciju. Unutar EU, pored Hrvatske, Mađarska je vrlo aktivna i na Balkanu.

Kontroverzno preuzimanje komande

Mađarski general László Sticz ove sedmice preuzima komandu nad trupama Eufora u Bosni i Hercegovini, koje su posljednjih godina predvodili Austrijanci. Kao rezultat toga, Austrija gubi uticaj na Balkanu. Preuzimanje vlasti od strane Mađarske je kontroverzno jer je mađarski režim pod antizapadnim populistom Viktorom Orbanom u savezu sa srpskim nacionalistima u Srbiji, ali i u Bosni i Hercegovini.

Na neustavni praznik Republike Srpske (RS), koji se obilježava svake godine 9. januara paradama, Dodik je najavio da će Orbana odlikovati najvišim ordenom RS. Tog dana skandal je izazvao i austrijski Eufor vojnik. Muškarac je prisustvovao obilježavanju neustavnog Dana RS u Spomen sobi poginulim pripadnicima Vojske RS u Milićima i u ruci je držao svijeću. Zbog ovog nedoličnog ponašanja vraćen je u Austriju.

Prijeti otcjepljenje

Srpski nacionalisti od 1990-ih pokušavaju da stvore Veliku Srbiju, odnosno da unište ili potkopaju države Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo. Na posljednjoj paradi 9. januara, bivši šef srpske obavještajne službe Aleksandar Vulin, koji je otputovao u susjednu državu, rekao je da treba učiniti da granice između Srba u regionu nestanu.

Dodik godinama prijeti otcjepljenjem Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Nedavno su mediji objavili da je norveški ambasador u Bosni i Hercegovini Olav Reinertsen rekao bosanskom ministru odbrane Zukanu Helezu da Bosna i Hercegovina ne može računati na veliku pomoć Zapada u slučaju otcjepljenja RS. Jedan od scenarija o kojem se raspravlja je da bi Kremlj mogao podržati takvu secesiju. Dodik je nedavno izjavio da želi da proglasi “nezavisnost” Republike Srpske tokom prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa i sada žali što to nije učinio. Nedavno je ponovo zaprijetio da će otcijepiti RS ako Schmidt donese odluku o nejasnom državnom vlasništvu.

Krhka situacija

Koliko je situacija krhka pokazuju i različite odluke o snabdijevanju gasom u zemlji. SAD i druge zapadne sile žele da Bosna i Hercegovina postane nezavisna od ruskog gasa. Stoga je pušten u rad priključak na gasovod koji prolazi kroz Albaniju i Hrvatsku i kojim se transportuje azerbejdžanski gas. Ali sadašnja vlast u Bosni i Hercegovini, koju su sastavili prvenstveno američke diplomate, još se nije odlučila za taj projekat, iako na to poziva čak i američki državni sekretar Antony Blinken.

Za razliku od toga, već je odobreno priključenje na gasovod sa ruskim gasom za Srbiju. Ovaj primjer pokazuje kako hrvatski nacionalisti HDZ-a pod Čovićem blisko sarađuju sa srpskim nacionalistima SNSD-a pod Dodikom i dominiraju u odlukama vlasti. Jer Čović je do sada blokirao priključak na neruski gas na jugu. Tvrdi da ne želi da sarajevska kompanija “BH gas” postane pokrovitelj projekta. 

(Adelheid Wölfl, 22. januara 2024.)