Dio izložbe “Pod nebom vedre vjere” je doktorska diploma Safvet-bega Bašagića iz Beča

Jedan od eksponata izložbe “Pod nebom vedre vjere” koju realizuje Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je doktorska diploma Safvet-bega Bašagića iz Beča iz 1911. godine.

Izuzeta je iz Historijskog arhiva u Sarajevu.

Safvet-beg Bašagić (Mirza Safvet) rođen je u Nevesinju 6. maja 1870. godine. Djetinjstvo je proveo u Foči, Mostaru, Ljubuškom, Stocu i Konjicu, gdje mu je otac Ibrahimbeg služio kao kajmekam (kotarski predstojnik).

Mekteb je pohađao u Mostaru i Konjicu. Kad mu se otac nastanio u Sarajevu 1882. godine, Safvet-bega upisuje u ruždijju. Poslije ruždijje pohađa Veliku gimnaziju u Sarajevu. Maturirao je 1895. godine u Zagrebu.

Nakon toga upisuje se na univerzitet u Beču, gdje studira orijentalne jezike i historiju. Diplomirao je 1900. godine. Za orijentalne jezike stekao je ljubav još u ruždijji, gdje je dobio i osnovna znanja. Ljubav za historiju je dobio u kući, gdje se osobito gajila porodična tradicija. Kako mu je otac Ibrahim-beg bio i pjesnik na turskom jeziku, još od rane mladosti zavolio je književnost na orijentalnim jezicima i ostao joj vjeran sve do smrti.

Odmah po završetku studija Bašagić je dobio mjesto profesora arapskog jezika na Velikoj gimnaziji u Sarajevu, gdje ostaje do kraja 1906. godine, kada se zahvaljuje na državnoj službi.

U godini 1907. izdavao je list Ogledalo (Ibret), od koga je izašlo svega 13 brojeva. List je bio veoma zapažen i cijenjen. Do 1910. godine boravio je u više navrata u Beču, gdje je po bečkim bibliotekama sakupljao građu za doktorsku tezu, koju na tamošnjem univerzitetu 1910. godine i brani.

Na temelju radnje Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti Bašagić je promoviran u čast doktora “exlinguis islamiticis”. Kada su te iste godine provođeni izbori za Bosanski sabor, Safvet-beg je izabran za narodnog poslanika izvan stranaka, jer nije pripadao nijednoj tadašnjoj muslimanskoj stranci (Muslimanska narodna organizacija i Muslimanska samostalna stranka). Na svim izborima, održanim do 1914. godine, biran je redovno za poslanika, i to uvijek nezavisno i izvan stranaka.

U dva maha je bio predsjednik Sabora, a dva puta njegov potpredsjednik. Za vrijeme I svjetskog rata vodio je poslove Sabornice (jer se Sabor u toku rata nije sastajao). Godine 1919. postavljen je za kustosa Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Tu ostaje do odlaska u mirovinu 1927. godine, jer uslijed bolesti, koja se naglo pogoršavala, nije više mogao odlaziti na posao. Umro je 9. aprila 1934. godine, a ukopan je na počasnom mjestu u krugu Begove džamije.

Izložba će za javnost biti otvorena do 18. novembra, od 10.00 do 18.00 sati. Ulaz na izložbu je besplatan.

U vrijeme trajanja izložbe bit će održano i nekoliko panela, kao i nekoliko zanimljivih radionica.

Nakon premijernog predstavljanja u Sarajevu, izložba “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne” će biti predstavljena i u drugim značajnijim centrima u regiji i Evropi.

Izvor: Preporod.info