Graditeljstvo Bosne i Hercegovine kroz stoljeća

Graditeljstvo Bosne i Hercegovine kroz stoljeća

U Bošnjačkom institutu u Sarajevu, 23. 11., predsatvaljena je knjiga “Graditeljstvo Bosne i Hercegovine kroz stoljeća”, autorice Sabire Husedžinović (1940 – 2015.).

Tekst Borisa Trapare preuzet sa stranice https://aabh.ba/

Raznoliko i bogato graditeljsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini nosi univerzalne poruke i vrijednosti koje su predmet interesovanja naučnika i istraživača iz kulturno-istorijskom naslijeđu bliskih oblasti. Graditeljsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini je više puta mapirano i kategorizovano u okviru različitih službi zaštite čija organizacija, a samim tim i odnos prema naslijeđu se mijenjala sa čestim promjenama političkog uređenja zemlje. U takvim uslovima, univerzalne poruke i vrijednosti graditeljskog naslijeđa, bez obzira na marljiv rad pojedinaca, nisu dobile priliku za sveobuhvatnu prezentaciju u štampanoj formi.

Pored malog broja objavljenih naučnih radova i knjiga koji su tretirali pojedinačne spomenike kulture, ili istorijske periode, ne postoji djelo u kojem je prezentovan istražen i obrađen materijal koji obuhvata gotovo sve istorijske periode graditeljstva u Bosni i Hercegovini. Posmatrajući istraživanje graditeljskog naslijeđa u svjetlu ovih uslova, uzimajući u obzir nedostatak institucionalnog istraživačkog kapaciteta i niz drugih (ne)prilika moguće je razumjeti kakav značaj ima studija koja je uspjela da mapira, objedini, valorizuje i metodološki predstavi više od 500 spomenika kulture u Bosni i Hercegovini. Studija, koja po prvi put na jednom mjestu donosi rezultate višedecenijskog istraživanja graditeljske baštine i koja kroz kontekst različitih uticaja i trajanja prenosi njene univerzalne poruke i vrijednosti je knjiga „Graditeljstvo Bosne i Hercegovine kroz stoljeća“ autorke Sabire Husedžinović.

Profesorica Sabira Husedžinović, istoričarka arhitekture, veliki poznavalac teorije i struke zaštite naslijeđa, posebno je radila na podizanju svijesti o važnosti kulturno-istorijskog naslijeđa kao dijela kulturnog identiteta svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. U Banjaluci je dočekala početak rata 1992/95. gdje je pružila nadljudski napor pri dokumentovanju stanja prije i poslije rušenja i očuvanju ostataka srušenih banjalučkih džamija. Radovi koje je objavila u domaćim i međunarodnim časopisima predstavljaju samo dio naučno-istraživačkog rada koji je krunisan knjigom „Dokumenti opstanka“, jednom od rijetkih ove vrste štampanih u Bosni i Hercegovini. Preminula je 31. decembra 2015. godine u Sarajevu, sa rukopisom svoje nove knjige – leksikona bh graditeljstva u rukama. Početkom 2020. godine, nakon puno uloženog truda velikog broja saradnika, izašao je iz štamparije „Dobre Knjige“ pomenuti leksikon pod nazivom „Graditeljstvo Bosne i Hercegovine kroz stoljeća“ koji je sada u prodaji i dostupan svima.

Knjiga obrađuje pojedinačne spomenike i graditeljske cjeline od antike, pa do prve decenije XX vijeka i kroz 12 obimnih poglavlja na više od 1000 stranica, hronološki i po tematskim cjelinama prati razvojni but graditeljstva u Bosni i Hercegovini. Poglavlja u knjizi nose nazive: antičko doba, bazilike, stećci, medievalni gradovi, katolički sakralni objekti, pravoslavni sakralni objekti, judaistički sakralni objekti, evangelistički sakralni objekti, islamski sakralni objekti, svjetovni osmanski objekti, stambeni objekti i vrijeme Austro-ugarske uprave. Svako od poglavlja je dalje podijeljeno na manje tematske cjeline koje se sastoje od ujednačenih jedinica – spomenika obrađenih kroz tekst, tehničke i slobodnoručne crteže.

Ovakva sistematizacija obimne građe omogućava njeno lako korištenje i upotrebu knjige u bilo kojoj fazi istraživanja određene graditeljske cjeline, ili istorijskog perioda graditeljstva u Bosni i Hercegovini. Ovakva sistematizacija istovremeno govori i o samoj autorki, odnosno o njenom pristupu nauci i utopističkoj težnji da se na jednom mjestu objedine sva znanja o graditeljskom naslijeđu u Bosni i Hercegovini. Isto zaključuje i profesorica Aida Idrizbegović Zgonić, u recenziji knjige: „Upravo jedno takvo djelo je pred nama kroz rukopis Sabire Husedžinović – djelo u potpunosti sastavljeno od činjenica i preciznih ilustracija koje prevazilazi svoj sadržaj i prikazuje univerzalnu ljudsku težnju za znanjem.“

Posebnu vrijednost knjige predstavlja pitkost jezika kojim se autorka obraća čitaocu. Iako su naučni, stručni i metodološki standardi visoko postavljeni, te je knjiga namijenjena istraživačima čiji fokus istraživanja je graditeljsko naslijeđe, način obraćanja autorke ima izrazito pedagoški ton i rječnik koji lako dopire do studenata, kao i do šire čitalačke publike. Svaka od pojedinačnih cjelina koje čine poglavlja u knjizi, u načinu sadržaja teksta, grafičkih priloga, kao i odnosa istih indirektno otkriva da je autorka arhitektica, naučnica i pedagog. Količina prezentovanog materijala nam pokazuje nezaustavljivu istraživačku strast i plemeniti odnos prema kulturno-istorijskom naslijeđu naše zemlje kakav se rijetko viđa.

Knjiga ima izuzetnu dokumentarnu vrijednost koja se ogleda kroz obiman broj istraženih spomenika i graditeljskih cjelina koji su snimljeni kroz tehničke i slobodnoručne crteže, a istovremeno upotpunjeni kroz tekst ocjenom njihovog trenutnog stanja fizičke očuvanosti. Vrijednost knjige raste spoznajom o gotovo nevjerovatnoj činjenici da je jedna osoba uspjela prikupiti, sistematizovati i prezentovati nesagledivu količinu građe, što je oduvijek bila težnja i što će zauvijek ostati neostvaren cilj institucija iz oblasti zaštite spomenika u Bosni i Hercegovini. Uzimajući u obzir izuzetno destruktivan odnos prema kulturno-istorijskom naslijeđu u toku posljednjeg rata i brojne negativne primjere obnove nasilno porušenih spomeničkih dobara i graditeljskih cjelina nakon rata, ova knjiga predstavlja neiscrpan izvor u savremenom pristupu zaštiti i obnovi kulturno-istorijskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini.

Profesorica Sabira Husedžinović je kroz radno iskustvo izuzetno dobro upoznala spomenike i graditeljske cjeline iz različitih istorijskih perioda i različitih dijelova zemlje što joj je omogućilo stabilnu podlogu da na kraju životnog vijeka objedini svoja znanja u jednom kapitalnom djelu kakvo je ova knjiga. Uz brojne prepreke sa kojima se susretala u dugogodišnjem radu na knjizi, nikada nije dovodila u pitanje neophodnost, suštinsku potrebu ovakvog djela za Bosnu i Hercegovinu. Osjećajući svoju učiteljsku dužnost da znanje o kulturno-istorijskom naslijeđu prenese na nove generacije, nikada nije posustajala u neumornom istraživačkom radu na knjizi. Takav odnos prema radu i značaj knjige prepoznaje i profesorica Maja Popovac: „Graditeljstvo Bosne i Hercegovine kroz stoljeća je zasigurno najvrijedniji dokument o našem naslijeđu ikad izdat u Bosni i Hercegovini. Samo neko istinski predan naslijeđu, neko kome je to poziv, a ne posao, mogao se uhvatiti u koštac sa ovako obimnom građom. Naslijeđe koje nam je profesorica Husedžinović ostavila ovom knjigom ide ruku pod ruku sa najvrijednijim spomenicima ovdje obrađenim.“

„Graditeljstvo Bosne i Hercegovine kroz stoljeća“ je svojevrstan testament sadašnjim i budućim generacijama o graditeljskom naslijeđu univerzalnih poruka i vrijednosti. Ovo kapitalno djelo prevazilazi okvire sadržaja i donosi naučno potvrđenu istinu o raznolikom i bogatom graditeljskom naslijeđu. Ovo izuzetno djelo krije i ličnu priču o istrajnosti, o plemenitosti, o posvećenosti nauci u njenom najčistijem obliku. I još jednom potvrđuje, ono što je nama, svojim studentima, kao motivacionu poruku često ponavljala profesorica Sabira Husedžinović: „Ja hoću. Ja mogu. Ja moram.“

Previous Institut za jezik predstavio konverter pisama za tri stara bosanska pisma
Next Rudari prekinuli protest: Neizvjestan nastavak proizvodnje. Neće biti smanjenja plate

You might also like

SANDŽAK

Novi Pazar: Počeli radovi na sanaciji Kule motrilje, jednog od simbola grada

Počelo je izvođenje radova na sanaciji i revitalizaciji jednog od simbola turističkog centra regije Sandžak u Srbiji, Kule motrilje, smještene na Novopazarskoj tvrđavi. Radovi na revitalizaciji tog važnog spomenika kulture

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Rukupisi Ahmeda Sudija iz bosanskih zbirki izloženi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci

  U auli Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu do 31. marta postavljena je izložba nazvana “Djelo Ahmeda Sudija Bošnjaka u rukopisnim zbirkama u BiH”, koju je priredio Osman Lavić. On

BAŠTINA

Ferhadija džamija – Sarajevo

Najljepša i najznačajnija arhitektonska djela osmanskog perioda u Bosni nastaju u 16. stoljeću. Pored osnovne uloge kao sakralnih i kulturno-prosvjetnih objekata, džamije su predstavljale i centre mahala koje su nosile