Kako se historija i kultura Gaze brišu izraelskim ratom

Detaljno: Crkve iz vizantijskog doba su uništene, džamije iz 7. vijeka bombardovane, umjetnici, pisci i muzičari ubijeni. Hoće li kulturna baština Gaze preživjeti rat?

Krajem novembra, intenzivno izraelsko granatiranje uništilo je zgradu Centralnog arhiva grada Gaze, koja je sadržavala hiljade historijskih dokumenata starijih od 150 godina.

“Ovi dokumenti predstavljaju sastavni dio naše historije i kulture”, rekao je gradonačelnik Gaze Yahya Al-Sarraj nakon incidenta, naglašavajući njihovu historijsku vrijednost za zajednicu.

Univerzitet Birzeit na okupiranoj Zapadnoj obali je objavio fotografije iz unutrašnjosti teško oštećene zgrade opštine. “Izraelska okupacija uništava centralni arhiv općine Gaza, izvršavajući hiljade historijskih dokumenata i namjerno uništavajući sve oblike života; brisanje grada i njegove historije. Vrijedi napomenuti da se u arhivu nalaze dokumenti stari više od sto godina”, navodi se.

Dokumenti koji se nalaze u arhivu sadržavali su važne nacionalne zapise koji datiraju iz prošlih generacija i informacije koje dokumentiraju historiju Gaze i njenog naroda, zajedno s planovima za urbani razvoj grada Gaze.

“Izgleda kao nastavak onoga što je počelo 1948. godine, kada su izgubljeni historijski dokumenti, zatim pljačke arhive PLO-a u Bejrutu tokom izraelske invazije 1982. godine,” Khalil Sayegh, palestinski politički analitičar rođen i odrastao u pojasu Gaze, rekao je za The New Arab.

Izraelski rat protiv Gaze imao je ogromnu ljudsku cijenu, sa skoro 20.000 ubijenih Palestinaca, od čega 70% žena i djece. Ali je također uništio brojne povijesne i kulturne građevine kao što su arheološka nalazišta, muzeji, kulturni centri, pijace, drevne crkve i džamije.

Ključni vjerski objekti pogođeni zračnim napadima od početka izraelskog rata uključuju Veliku Omarijevu džamiju, jednu od najstarijih i najvažnijih džamija u historijskoj Palestini , koja je uništena – sa samo drevnim minaretom – i bombardovanjem crkve Svetog Porfirija, koja je prvobitno osnovana 425. godine.

Džamija, u srcu starog grada Gaze, bila je hrišćansko ili muslimansko sveto mjesto najmanje od petog stoljeća. Smatra se da je Grčka pravoslavna crkva stara 1.000 godina, koja se nalazi u centru Gaze, treća najstarija crkva na svijetu.

Historijski kulturni centar Rashad al-Shawwa, ključno kulturno središte osnovano 1985. godine u kojem se nalaze pozorište i biblioteka u kojima se nalazi oko 20.000 knjiga, također je pretrpio znatnu štetu i uništenje u zračnim napadima.

Isto tako ima i memorijalni spomenik Palestinskog zakonodavnog vijeća (PLC) u Memorijalnom parku za nepoznatog vojnika, koji simbolizira borbu palestinskog naroda, i 2.000 godina staro rimsko groblje otkriveno prošle godine u sjevernoj Gazi, koje je gotovo u potpunosti zbrisano van vazdušnim napadima.

Luka Anthedon, prva poznata morska luka u Gazi i jedno od tri mjesta u Gazi na UNESCO-ovoj preliminarnoj listi svjetske baštine, bila je ozbiljno pogođena izraelskim udarima, dok je glavna biblioteka u Gazi, koja sadrži historijske dokumente i knjige, djelimično je uništen.

Oštećeno je i najmanje šest ključnih kulturnih centara, među kojima su Muzej Rafah, prostor posvećen podučavanju o naslijeđu Gaze u kojem su se nalazile stotine artefakata, koji su se djelimično srušili, i Muzej kulture Al Qarara u Khan Younisu, koji je bio takođe teško oštećen.

Osim toga, izraelska vojska je uništila većinu dijelova Starog grada Gaze, koji je sadržavao kuće stare 146 godina i desetine historijskih zgrada.

Od početka izraelskog rata, Ministarstvo kulture Palestinske vlasti zabilježilo je bombardovanje devet izdavačkih kuća i biblioteka, najmanje 21 kulturni centar djelimično ili potpuno oštećen, a uništeno i oštećeno je 20 historijskih objekata.

Ministarstvo je dalo samo preliminarnu procjenu štete na kulturnoj baštini zbog uslova na terenu zbog kojih je nemoguće dobiti sveobuhvatnu i precizne informacije i izvršite provjere na licu mjesta.

Nedavna anketa koju je provela Heritage for Peace, međunarodna grupa stručnjaka za očuvanje baštine, otkrila je više od 100 znamenitosti baštine koje su djelomično oštećene ili potpuno uništene u Gazi od početka sadašnje ofanzive. Izvještaj na 43 stranice opisuje kako su povijesni vjerski spomenici, kulturne građevine i arheološka nalazišta pogođeni tekućom vojnom aktivnošću Izraela.

Bothaina Hamdan, zadužena za odnose s javnošću u palestinskom ministarstvu kulture, istakla je da izraelski rat bez presedana “pokušava poništiti” pravo palestinskog naroda na postojanje.

“Oni ciljaju na naše naslijeđe, to je zaista zastrašujuće”, rekla je Hamdan za TNA. “Imamo stotine godina istorije, više od starosti izraelske države, i oni žele da zbrišu uspomenu na mjesto kojem lokalni ljudi pripadaju.”

Službenica za odnose s javnošću primijećuje da je rat doveo do velikih ljudskih gubitaka među kreativnim profesionalcima u Gazi, s umjetnicima, piscima, muzičarima i drugima nakon što su ubijeni ili su vidjeli uništeno njihovo mjesto ili rad.

Palestinci kažu da je namjerno gađanje naslijeđa Gaze dio tekućih napora da se potisnu palestinska kultura, identitet i, na kraju, njihovo prisustvo na zemlji.

„Od raseljavanja Palestinaca do uništavanja lokaliteta baštine, sve je to dio kampanje u kojoj ne treba sačuvati nikakvu drugu vezu sa zemljom osim jevrejske“, rekao je politički analitičar Khalil Sayegh za TNA.

Maher Azmi Abu-Samra, arhitekta iz Amana porijeklom iz Betlehema, rekao je da uništavanje historijskog i kulturnog nasljeđa ima za posljedicu promjenu pejzaža palestinske teritorije, lišavajući njene stanovnike identiteta.

“Iza ovakvih akata razaranja stoji politika brisanja identiteta Palestinaca”, rekao je on za TNA.

“Sljedeća generacija neće imati nikakve veze sa zemljom, njihovo sjećanje će biti izbrisano”, dodao je, ističući kako je ovo dio strategije za trajno raseljavanje Palestinaca iz opkoljene obalne enklave.

Upoređujući sa Islamskom državom (IS), arhitektonski dizajner je rekao da, poput ekstremističke grupe, izraelska država uništava historijske znamenitosti s ciljem da promijeni kulturu domorodačkog naroda i zamijeni je “potpunom novom stvarnošću”.

Abu-Samra, koji je među rijetkim arhitekata na Bliskom istoku koji dizajniraju i grade koristeći tradicionalne tehnike, kaže da obnova drevnih građevina u njihovom originalnom stilu neće biti moguća. Dobro upućen u metodu nosive konstrukcije, koja ne uključuje upotrebu čelika i betona, rekao je: „Ova tradicionalna tehnika je danas nestala. Nemamo kvalifikovane majstore sa takvim znanjem i iskustvom koji mogu da preurede te lokacije na stari način”.

Službenik Ministarstva kulture za odnose s javnošću apelovao je na međunarodnu zajednicu da zaštiti i obnovi kritične historijske zgrade u Gazi. “Pozivamo međunarodne organizacije da zaustave ovaj ‘kulturocid'”, rekla je ona, pozivajući UNESCO da spasi naslijeđe Gaze.

Ministarstvo za antikvitete Gaze također je nedavno pozvalo UNESCO da sačuva preostale arheološke i povijesne lokalitete na opkoljenoj teritoriji.

Ali čak i uz obećanja o stranoj pomoći nakon završetka izraelskog rata, biće gotovo nemoguće obnoviti kuće i infrastrukturu s izraelskom blokadom. Veliki dio bogate historije i kulture Gaze, u međuvremenu, mogao bi biti izgubljen zauvijek.