Klanjana kolektivna dženaza u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu

U Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu kod Prijedora danas je klanjana kolektivna dženaza za dvije žrtve Prijedora i doline Sane koju je predvodio reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, javlja Anadolu.

Mnogobrojni građani okupili su se u Kamičanima kako bi ispratili posmrtne ostatke žrtava koji su ekshumirani u masovnim grobnicama Hrastova Glavica i Jakarina Kosa.

Nakon kolektivne dženaze biće ukopani posmrtni ostaci Ferida (Hamdija) Sikirića, rođenog 1960. godine u Hambarinama u Prijedoru. Ubijen je 1992. godine, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1998. godine iz masovne grobnice Hrastova Glavica. Biće ukopan na Šehidskom mezarju Hambarine.

Konačni smiraj nakon kolektivne dženaze naći će i Izet (Adem) Mešić, rođen 1960. godine u Prijedoru, koji je nestao u maju 1992. godine. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine na lokalitetu Jakarina Kosa. Biće ukopan na Šehidskom mezarju Skela.

“Kada je u pitanju Mešić, čitava jedna porodica je ubijena u ovom slučaju. Četvorica braće i otac ubijeni su u zločinima koji su počinjeni 1992. godine i danas jedini brat koji je preživio oprašta se od posmrtnih ostataka Izeta Mešića”, izjavila je za AA u Kamičanima Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

Dodala je da će on danas ukopati svega nekoliko bratovih kostiju koje su pronađene do sada.

Mirzet Mešić iz Prijedora danas ispraća svog četvrtog brata.

“Došli smo danas da se isprati, na dženazu i da i mi imamo nekakav smiraj da znamo da je to mjesto njegovo i da možemo da dođemo da ga posjetimo, moja familija i ja”, rekao je on.

Rekao je da su mu ubijena četiri brata i otac, a da je on preživio sve golgote, bio u logorima Keraterm, Omarska, Manjača, Batković, Bijeljina…

“Uvijek govorim da je mene samo dragi Allah spasio i da sam se izvukao i danas svjedočim, ne samo ja nego svi mi koji smo iz BiH, naše doživljaje i preživljavanje za vrijeme rata”, rekao je Mirzet Mešić.

Današnja kolektivna dženaza za njega predstavlja i olakšanje.

“Teško mi je, meni je teško svaki dan, ali evo danas sam smiren, baš posebno. Tako mi je dragi Allah dao snagu da budem takav”, istakao je.

Kolektivnoj dženazi prisustvovao je i Mirsad Kešić, rođen u Kamičanima, koji je takođe prošao kroz logore.

“Šta smo sve doživjeli, šta smo sve vidjeli, to zna cijela javnost, čitav svijet. To ne treba nikada zaboraviti. Može se nešto oprostiti, ali zaboraviti ne”, rekao je Kešić.

Doživio je mnogo loših stvari, ali nerado priča o tome, jer to dodatno šteti njegovom zdravlju. Izgubio je stotine prijatelja i komšija.

“To je žalosno. Tako da ja to neću zaboraviti i neću dozvoliti ni svojoj djeci ni unučadima da zaborave”, dodao je Kešić.

Kolona je juče krenula iz Identifikacionog centra Šejkovača u Sanskom Mostu i prije dolaska u Kamičane prošla je većinom krajiških gradova u kojima su brojni građani ispratili posmrtne ostatke ubijenih Prijedorčana, odali počast i stavili cvijet na vozilo.

Iz Bihaća je juče put Kozarca krenuo i treći biciklistički maraton “Bihać – Kozarac” u kojem je učestvovalo oko 50 biciklista iz cijele Bosne i Hercegovine. U pitanju je treći maraton koji se organizuje da ciljem da se ne zaboravi i nikome ne ponovi. Ermin Lipović, organizator Biciklističkog maratona “Bihać – Kozarac” rekao je da ovom vožnjom čuvaju od zaborava teške zločine koji su se desili u Prijedoru ljeta 1992. godine.

Kada je riječ o Prijedoru, do sada su ekshumirani posmrtni ostaci oko 80 posto žrtava koje su ubijene na tom području, a još uvijek se traga za posmrtnim ostacima oko 500 žrtava, odnosno ubijenih Bošnjaka i Hrvata s područja Prijedora.

Na području Prijedora ubijeno oko 3.175 Bošnjaka i Hrvata, među kojima su i 102 djece i 263 žene.

U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.

Posmrtni ostaci ubijenih Bošnjaka i Hrvata iz Prijedora pronađeni su na 501 lokaciji i u 73 masovne grobnice, na području 10 opština i u tri države odnosno u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.