Na današnji dan održan referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, okončana opsada Sarajeva
1. mart se obilježava kao Dan nezavisnosti Bosne i Herecgovine.
Naime, 29. februara i 1. marta 1992. godine, u Bosni i Hercegovini, održan je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine od SFRJ.
Većina Bosanaca i Hercegovaca izjasnila se tada pozitivno – glasali su za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana.
Vođena uslovom Arbitražne komisije, Skupština SRBiH je na burnoj i teškoj sjednici 25. januara 1992. godine donijela odluku o raspisivanju referenduma o statusu Bosne i Hercegovine. Istovremeno, Skupština SRBiH donijela je o odluku o povlačenju predstavnika SRBiH iz svih saveznih državnih organa i organizacija SFRJ. Za skupštinsku odluku o referendumu glasali su predstavnici Bošnjaka i Hrvata, dok nije dobila podršku većine predstavnika srpskog naroda.
Dakle, od ukupnog broja (2.073.568) građana koji su glasali na referendumu za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine, za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive izjasnilo se 2.061.932. građana ili 99,44 posto (”Službeni list RBiH”, br. 7; 27. mart 1992.).”

Zastava Bosne i Hercegovine ispred sjedišta UN-a u New Yorku
Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda.
Kao odgovor na referendum, srpske paravojne jedinice su podigle u periodu od 1. do 5. marta barikade u Sarajevu i u drugim bosanskohercegovačkim gradovima (Bosanski Šamac, Derventa, Odžak), među kojima se izdvaja Bosanski Brod, oko kojeg su se razbuktale oružane borbe.
Službeno, kao početak agresije na Bosnu i Hercegovinu, smatra se 6. april 1992. godine, kad je napadnuto Sarajevo.
Ono što je uslijedilo dobro znamo.
Besmislu rata koji je kanio uništiti jedan narod i jednu državu ispriječilo se čudo bosanskog otpora, odluka satkana od inata i od prkosa: ostati i opstati svoji na svome.
Agresija na Bosnu i Hercegovinu trajala je do 22.12.1995.g. kada je zvanično ukinuto ratno stanje.
1996. – Vlasti Republike Bosne i Hercegovine proglasile okončanje opsade grada Sarajeva.
Simboličnim činom postavljanja table na zgradu Općine Vogošća i isticanjem zastave sa obilježjima Federacije i države Bosne i Hercegovine, 23. februara 1996. godine, veći dio Općine Vogošća prvi je reintegrisan u Ustavno-pravni poredak Federacije BiH, a nekoliko dana kasnije 29. februara 1996. godine vlasti su zvanično proglasile prestanak opsade Sarajeva.
Naselje Grbavica sa Kovačićima i Vracama reintegrisani su 19. marta 1996.
Opsada je počela 5. aprila 1992. godine, a borbe su prestale 14. decembra 1995, kada je u Parizu zvanično potpisan Dejtonski mirovni sporazum.
Opsada Sarajeva trajala je 1.425 dana, a za četiri godine krvave agresije poginulo je više od 11.500 ljudi među kojima više od 1.000 djece. Oko 50.000 građana je teže i lakše ranjeno od ispaljenih granata sa agresorskih položaja.
Među najkrvavijim danima Sarajeva bila dva masakra na Markalama 5. februara 1994. i drugi 28. avgust 1995.
Za vrijeme opsade prosječno je palo 329 granata dnevno na Sarajevo.
(MiruhBosne/agencije)
You might also like
Samostalni politički razvoj srednjovjekovna Bosna započela je u 7. vijeku – U temelje bosanskog srednjovjekovlja, pored slavenske, ugrađena je ilirska i avarska baština
Kada je riječ o zasebnosti političkog prostora, treba naglasiti da je samostalni politički razvoj srednjovjekovna Bosna započela u VII stoljeću i nisu ga prekinuli ni Hrvati ni Srbi svojim dolaskom
Naučni skup u Zenici o temi ‘Šta je nama Kulin ban’
Okruglim stolom na temu “Šta je nama Kulin ban”, koji je održan na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, Forum građana Zenice i s aspekta nauke dao je svoj doprinos obilježavanju 830.
Sanski Most: Obilježena godišnjica slavnog Petog korpusa bosanske armije
Na današnji dan prije 29 godina formiran je Peti korpus Armije RBiH. U okviru manifestacije obilježavanja ovog datuma, danas je u Sanskom Mostu na Trgu ljiljana održana svečana akademija, kojoj